Razgovor s gradonačelnikom Labina Tulijom Demetlikom

Imamo najveći pad nezaposlenosti u Istri, a sada tražimo 700 radnika

Gradovi
Tulio Demetlika Fotografija: Goran Stanzl/PIXSELL
Tulio Demetlika se na čelu Labina nalazi, uz kraće prekide od 2000., no na ovim se lokalnim izborima neće kandidirati, već će svoj rad nastaviti kao saborski zastupnik

Gradonačelnik Labina Tulio Demetlika u razgovoru za Lokalni.hr otkriva koji su svi projekti ostvareni u Gradu tijekom njegovih mandata od 2000. godine, kako je područje Labinštine zabilježilo najveći pad nezaposlenosti u Istri i kako je porezna reforma utjecala na proračun Grada.

Koji su projekti ostvareni u Labinu tijekom Vašeg mandata i na koje ste posebno ponosni?

Tijekom mojih mandata, koji traju od 2000. godine, sa stankom od 2005. do 2007. godine, pa do danas, brojni su projekti i investicije realizirane na koje sam ponosan i mogu reći da je Labin postao predvodnik u primjeni novih projekata, znanja i tehnologija. Učinkovit i kvalitetan razvoj iziskuje integralno planiranje koje osigurava određenu prostornu, socijalnu i ekonomsku ravnotežu te kvalitetu života i zdravu okolinu. Mi u Labinu nastojimo održavati tu ravnotežu što pokazuju i rezultati našeg rada. Posljednjih godina radili smo na vrlo važnim strateškim dokumentima: Strategiji razvoja turizma, Strategiji Lokalne akcijske grupe "Istočna Istra", Kulturnoj strategiji i Strategiji razvoja grada kojom je definiran smjer ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja u razdoblju od 2016. do 2020. godine. Strategije su nastale kroz snažan participativni proces predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora.

Međutim, moram naglasiti da je razvoj gospodarskog sektora i u Istri, otvaranje novih radnih mjesta bio temeljna odrednica i prioritet u mom mandatu. Kada sam 2000. godine stupio na dužnost gradonačelnika Grada Labina na području Labinštine bilo je 2.800 nezaposlenih osoba. Danas je ta brojka 690 nezaposlenih osoba na području Labinštine. Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Pula, labinska ispostava zabilježila je u prosincu 2016. godine pad nezaposlenosti od 34,5 posto u odnosu na prosinac 2015. godine, što je najveći pad nezaposlenosti u Istri. Podaci potvrđuju da je Grad Labin svojim djelovanjem uspio sačuvati mnoga radna mjesta i doprinio novim poslovnim prilikama, što je u današnjem trenutku iznimna vrijednost. Osnovali smo i Gospodarsko vijeće Grada Labina u sklopu kojeg je ostvarena kvalitetnija suradnja i komunikacija između grada i gospodarstvenika, te je, na inicijativu gospodarstvenika, izrađena, provedena i analizirana anketa za detektiranje potrebe za radnom snagom, dinamičkim planom zapošljavanja u narednom razdoblju, broju trenutnih kadrova i njihovim profilima na području grada Labina i Labinštine čime je utvrđena potreba za radnom snagom od 700 radnika u narednom razdoblju od 24 mjeseca. Novi objekti ponikli su u našoj Poslovnoj zoni Vinež. Turizam je također važna gospodarska grana za Labin. Pozitivan trend otvaranja obiteljskih i malih hotela i u 2016. godini nastavit će se novim ulaganjima u starogradskoj jezgri. Isto tako, nastavljaju se i ulaganja u objekte u turističkom Rapcu koji dobiva novi razvojni zamah. Podaci potvrđuju da je i politička stabilnost u gradu bila ključna za kvalitetan gospodarski rast i razvoj.

Što se tiče kapitalnih projekata, svaki projekt je poseban na svoj način i teško je izdvojiti neki posebno, ali kroz godine vidi se kontinuitet i politička volja pa su tako realizirani projekti kao što je izgradnja Gradske knjižnice Labin u rudarskom kompleksu Labina, energetska obnova 60 višestambenih zgrada u Labinu, izgrađen integrirani sustav gospodarenja otpadom počevši sanacijom odlagališta komunalnog otpada Cere u čemu smo predvodnici u Hrvatskoj, izgradnje cesta i rekonstrukcija kritičnih raskrižja u gradu, doneseni prostorni i urbanistički planovi…Mnogo projektne dokumentacije je u pripremi, a koja će se sigurno realizirati u novom mandatu. 

Koje projekte planirate realizirati tijekom ove godine?

Velika investicija, koja je započela sredinom kolovoza 2016. godine bit će završena tijekom 2017. godine i to u dvije faze: tijekom ožujka bit će dovršeni radovi na izgradnji nove sportske dvorane, a tijekom rujna 2017. dovršit će se radovi na rekonstrukciji postojeće sportske dvorane i izgradnja novog ulaza čime će cijeli sportski centar biti predan sportašima i svim građanima Labina na korištenje. Za ovu je investiciju u gradskom proračunu za 2017. godinu planirano 25.115.000,00 kuna. U 2016. godini je na gradskom stadionu postavljena tartan atletska staza i tartan atletsko borilište, trenažno igralište s umjetnom travom, te je postavljen sustav navodnjavanja i odvodnje u što je uloženo oko 1.800.000 kuna. U 2017. godini predviđeno je 250.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za kompletnu rekonstrukciju gradskog stadiona kako bi se stekli uvjeti za nastupanje kluba u 2. hrvatskoj nogometnoj ligi. Planirani su zahvati na tribinama, svlačionicama, okolišu i komercijalnim prostorima koji se planiraju izgraditi na stadionu.

Na konferenciji, koja promovira izvrsnost i inovativnost rješenja implementiranih u hrvatskim gradovima "Pametni gradovi - gradovi budućnosti", Labinu je u 2016. godini dodijeljena nagrada u kategoriji "Pametnija energetika" za projekt "Provođenje energetske obnove u zgradarstvu". Osim 30 obnovljenih višestambenih zgrada u 2016. godini, sa zadovoljstvom ističem da smo, nakon što je 2014. godine završena dogradnja i energetska obnova dječjih jaslica, krenuli s pripremom projekta izgradnje novog Dječjeg vrtića na Vinežu i obnovom postojećeg. Nastavljeni su radovi na završetku sanacije fasade zgrade Osnovne škole "Ivo Lola Ribar". Ove će godine i Srednja škola Mate Blažine koja je u vlasništvu Istarske županije sufinanciranjem Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja krenuti u cjelovitu obnovu zgrade. Jedan od značajnih kapitalnih projekata je i energetska obnova zgrade Centra za osobe s teškoćama u razvoju Liče Faraguna koja je dovršena početkom ove godine. Za ovaj projekt dobivena su sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt energetska obnova zgrade Osnovne škole "Ivo Lola Ribar" Područne škole Kature kao i projekt energetske obnove zgrade Dječjeg vrtića "Pjerina Verbanac" Labin u postupku je prijave na natječaj .

U području zaštite voda najvažniji projekt je zasigurno Projekt odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda Labina i Rapca. Projekt se priprema u suradnji s Hrvatskim vodama tako da se sufinancira sredstvima europskih fondova, a njegova vrijednost je 300 milijuna kuna. U proteklim godinama realizirano je bezbroj investicija u vodoopskrbi i odvodnji na području Grada Labina (pokrivenost vodoopskrbom 99%). Realizirana je zamjena postojećeg tradicionalnog načina dezinfekcije s novim dezinfekcijskim rješenjem bez uporabe elementarnog klora u vrijednosti od 2,8 milijuna kuna, kao zajedničkog projekta Vodovoda Labin i Hrvatskih voda, što povećava kvalitetu isporučene vode. Druga faza realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture u starogradskoj jezgri započela je početkom ove godine. Investicija je ovo koja će osim osiguravanja protočnosti prometa dodatno valorizirati zaštićenu povijesnu starogradsku jezgru. Za projekt rekonstrukcije ceste Vinež – Marceljani planirana su sredstva u visini od 1 milijun kuna u ovoj godini.

Tulio Demetlika
Što je s projektom revitalizacije labinskog rudnika? Koliko će stajati obnova rudnika i hoće li se obnova financirati novcem iz fondova EU?

Projekt obnove rudarske baštine je složen projekt, kako u svom projektnom, tako i u svom financijskom dijelu. To je razlog da je njegova realizacija planirana u više faza i kroz više godina. To je projekt koji živi, mijenja se i prilagođava novim tehnologijama i potrebama na tržištu interesa budućih korisnika nekadašnjih rudarskih prostora u njihovoj novoj namjeni. Prva faza, koja je obuhvaćala uređenje gradske knjižnice je završena 2013. godine, a u razdoblju nakon toga radili smo na pripremi dokumentacije za sljedeću II. fazu koja obuhvaća rudarska kupatila, lamparnu, rudarski toranj (šoht) s novim liftom te podzemni dio rudnika koji obuhvaća hodnike prema Raši i hodnik prema Rapcu. Izrađen je čitav niz istraživanja, stručnih elaborata, konzervatorska podloga, idejnih rješenja kao podloga za definiranje projektnog zadatka za izradu potrebne dokumentacije za ishođenje građevinskih dozvola. U tom dijelu smo srećom imali potporu Ministarstva turizma koje nam je nakon provedbe natječaja na kojem je ovaj projekt prihvaćen, odobrilo sufinanciranje u iznosu od 1.000.000,00 kuna.

Trenutno radimo na projektu rekonstrukcije i sanacije rudarskog tornja, naravno, uz stalnu prisutnost predstavnika Konzervatorskog odjela u Puli budući da je rudarski kompleks na Pijacalu u Labinu zaštićen kao kulturno dobro. Sagledavajući stanje pripremljenosti pojedine dokumentacije sa svim novim radnjama koje moramo provesti, procjenjujemo da će nam za ishođenje potrebnih odobrenja za gradnju i rudarskih odobrenja za podzemni dio rudnika trebati još najmanje dvije godine. Sada radimo na projektu šohta jer smo istog prijavili na natječaj u sklopu Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska za razdoblje 2014.-2020. Naravno svu ovu pripremu u izradi potrebne projektne dokumentacije i provodimo s ciljem da dođemo do potrebnih odobrenja za gradnju radi prijave na buduće natječaje za korištenje sredstava EU. Svjesni smo da bez europskih novaca realizacija ovog projekta je gotovo nemoguća. Teško ja na osnovu danas dostupne dokumentacije procijeniti vrijednost ovog projekta kao cjeline. Danas raspolažemo s procijenjenom vrijednosti zahvata na samom šohtu s ugradnjom novog lifta koja iznosi 11.000.000,00 kuna. Cijela II. faza će se sigurno kretati iznad 10.000.000,00 eura , ali to je zaista paušalna ocjena i tek s izradom izvedbenih projekata moći ćemo dobiti procjenu investicije u nekim realnim okvirima.

Prošle je godine zaustavljena izgradnja termoelektrane na uvozni ugljen Plomin C. Održan je i referendum o tom pitanju, a Vi ste se osobno protivili upotrebi ugljena kao energenta. Možete li komentirati odustajanje Vlade od tog projekta?

Istarska županija u svojim je prostorno planskim dokumentima jasno definirala da energent za Termoelektranu Plomin C bude plin jer smo smatrali da je plin jedini prihvatljivi energent. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dalo je suglasnost za Prostorni plan Istarske županije, i prihvaćen je zahtjev županije da energent za Termoelektranu Plomin C bude plin ili obnovljivi izvori energije čime je Vlada RH potvrdila da je odluka u skladu prihvaćenih smjernica Europske unije o nekorištenju fosilnih goriva i smanjenju emisija CO2.

Hoće li porezna reforma imati utjecaja na prihode Grada Labina i što će općenito porezna reforma značiti za jedinice lokalne i regionalne samouprave?

Porezna reforma imat će veliki utjecaj na proračun Grada Labina. Analizom ostvarenih prihoda od poreza i prireza na dohodak za siječanj 2017. godine u odnosu na siječanj 2016. godine utvrđeno je smanjenje za 15% ili nominalno na godišnjoj razini 3.300.000 kn i uvećano za porez na tvrtku ukupno smanjenje iznosi 4.300.000 kn ili 11,65% nenamjenskih prihoda proračuna Grada Labina. Ministarstvo financija najavilo je da će u 2017. godini jedinicama lokalne, područne (regionalne) samouprave nadoknaditi manje ostvarene prihode od poreza na dohodak, a ne i povećanje poreza na dohodak koje će nastati uslijed gospodarskog rasta, kao i prihoda od poreza na tvrtku koji je isto značajan za JLP(R)S. Na kraju možemo zaključiti da svaka porezna reforma pada na teret JLP(R)S pa tako i ova porezna reforma kojom su građani dobili minimalno, a grad koji svojim građanima stvara bolje uvjete življenja kroz osiguranje smještaja u dječjim vrtićima, produženi boravak u školama, financiranje pomoćnika u nastavi za djecu s posebnim potrebama, zadovoljavanje potreba socijalne skrbi, ulaganje u sport, kulturu i druge potrebe, izgubit će jako puno.

Jeste li zadovoljni turističkom sezonom i što očekujete od nadolazeće?

Gospodarski razvoj Labina nezamisliv je bez turizma. Turizam je važna gospodarska grana za Labin. Pozitivan trend otvaranja obiteljskih i malih hotela u 2016. godini nastavit će se novim ulaganjima u starogradskoj jezgri u 2017. godini. Ove investicije nas posebno vesele jer ono što ih odlikuje je visoka kvaliteta usluga, njegovanje autentičnosti i posebnosti našeg podneblja. U uvali Maslinica u Rapcu podizanjem kvalitete smještaja u 2016. godini dovršen je projekt rekonstrukcije hotela Hedera čime je zaokružena obnova svih hotela kompleksa Maslinica. Dodatnu kvalitetu Rapcu dala je investicija tvrtke Valamara u obnovu bivše Slavije u objekt Pentola. Isto tako, nastavljaju se i ulaganja u objekte tvrtke Valamar Riviera u turističkom Rapcu. S novim turističkim i hotelskim ulaganjima Rabac i Labin postaju destinacije s četiri zvjezdice. Novim Prostornim planovima donesenim u 2016. godini stvoreni su preduvjeti za otvaranje novih turističkih kapaciteta na područjima Šikuli, Prtlog, Girandella. Osim toga, s ciljem povećanja jačanja kvalitete Labinštine kao turističke destinacije projektom obnove rudarske baštine ostvarit će se sadržaji koji doprinose produljenju turističke sezone i razvijaju specifični kulturno - edukativni sadržaji, osnažuje se i potiče obrtništvo, te razvoj komplementarnih gospodarskih djelatnosti. Svakako težimo uvijek boljem stoga opravdano očekujem da nadolazeća sezona pokaže izuzetno dobre, usudim se reći vrhunske rezultate koji će biti potvrda dugogodišnjeg rada i kontinuiranog ulaganja te komplementarne suradnje javne uprave i svih dionika u turizmu.

Što očekujete od otvaranja Family Life Bellevue Resort-a i Valamar Girandella Resorta u Rapcu, odnosno kako će otvaranje dva nova luksuzna ljetovališta utjecati na gospodarstvo Grada Labina?

Jedna od najvećih investicija u hrvatskom turizmu vrijedna 600 milijuna kuna u ovoj godini bit će obnova turističkog naselja Girandella u Rapcu u Family Life Bellevue Resort i Valamar Girandella Resort, čime će Rabac zasjati u novom ruhu. Rekonstrukcijom i dizanjem kvalitete stvaraju se nove vrijednosti što će utjecati na strukturu gostiju, novo zapošljavanje, povećanje prihoda i standarda naših građana. S tom investicijom vidim i veliki potencijal za ostale lokalne sudionike koji pružaju različite turističke usluge u mjestu. Investicija otvara novo razdoblje u razvoju Rapca. Benefiti su mnogostruki jer se uložena sredstva vraćaju kroz multiplikativne efekte lokalnog gospodarstva.

Jeste li spremni za lokalne izbore i idete li po još jedan mandat?

Kao gradonačelnik Labina i član Poglavarstva Istarske županije imam dugogodišnje iskustvo od 2000. godine pa do danas. Budući da sam imao tu čast da sam izabran za saborskog zastupnika smatram to svojom velikom obvezom jer znam da je podjednako važno usporedno izgraditi sigurnu, tolerantnu i fleksibilnu zajednicu, kako lokalnu u Labinu, tako i nacionalnu u Hrvatskoj te utjecajem na pravom mjestu spriječiti marginalizaciju najranjivijih društvenih zajednica, i to jačanjem gospodarskih, obrazovnih i drugih mogućnosti rasta i razvoja. Stoga, svoj ću rad nastaviti kao saborski zastupnik i vjerujem da će uhodani tim i novi kandidat iz moje političke opcije IDS-a Valter Glavičić, koji je predstavljen sredinom prosinca 2016. godine, osigurati kontinuitet razvoja i rasta u svim segmentima zajednice, garantirajući građanima Grada Labina sigurnost i stabilnost.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje