izgrađen kad i Dioklecijanova palača

Ministrica najavila revitalizaciju rimskog akvedukta dugog devet kilometara

Gradovi
Dioklecijanova palača Fotografija: Davor Puklavec/Pixsell
Dioklecijanova palača i uža splitska gradska jezgra 1979. godine upisani su na UNESCO-ovu listu kulturne baštine, a nova paradigma upravljanja UNESCO-ovim dobrima, kako je rekao, predviđa i njihovu ekstenziju

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek jučer kasno poslijepodne za posjeta izvoru rijeke Jadra, sjeverno od Solina, najavila je mogućnost revitalizacije rimskog akvedukta koji je na tom mjestu izgrađen istodobno kad i Dioklecijanova palača, krajem 3. i početkom 4. stoljeća.

"Danas sam imala niz razgovora s konzervatorima i stručnjacima vezano za mogućnost revitalizacije tog akvedukta i iznimno je važno da su prepoznati potencijali njegove revitalizacije jer taj projekt povezuje kulturnu i prirodnu baštinu i nadilazi prostor Splita", rekla je novinarima ministrica Obuljen-Koržinek.

Predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Andro Krstulović podsjetio je ističući važnost rimskog akvedukta sjeverno od Solina da su Dioklecijanova palača i uža splitska gradska jezgra 1979. godine upisani na UNESCO-ovu listu kulturne baštine, a nova paradigma upravljanja UNESCO-ovim dobrima, kako je rekao, predviđa i njihovu ekstenziju.

"Ekstenzijom UNESCO-ove zaštite Dioklecijanove palače i splitske gradske jezgre stječe se prigoda i za proširenje UNESCO-ove zaštite i valorizacije onih prevrijednih dobara koja i danas imaju veliku važnost za Split i njegovu okolicu, a to je ovaj akvedukt", rekao je Krstulović Opara, koji je i to potaknuo. Po njegovim riječima, zamišljeno je da se UNESCO-ova zaštite Dioklecijanove palače i uže splitske gradske jezgre proširi na arheološko područje Salone i kamenolom na Braču.

Građen za opskrbu Splita pitkom vodom

Profesor Joško Belamarić, koji je član Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, rekao je novinarima kako je rimski akvedukt dug devet kilometara građen za opskrbu Splita pitkom vodom, a do sada je bio 'po strani' u odnosu prema Dioklecijanovoj palači iako od nje nije ništa manje važan.

"Nije manji utrošak ljudske energije i inženjerijske sposobnosti i broja ljudi koji su gradili ovaj akvedukt te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na devet kilometara dugoj trasi nego što je to bio slučaj s konstrukcijom Dioklecijanove palače", rekao je Belamarić.

Smatra da bi se u proširenju UNESCO-ove registracije Dioklecijanove palače trebali naći barem najvažniji dijelovi akvedukta, koji bi se na nju upisali te brački kamenolom i arheološko područje Salona.

 Ministrica Obuljen-Koržinek posjetila je i knjižnicu u Solinu te arheološko područje Šuplje crkve. Za knjižnicu u Solinu je rekla kako svojim angažmanom može poslužiti kao primjer, a najavila je kako će se do ljeta donijeti strategija poticanja čitanja u Hrvatskoj.

 "U tu strategiju stavit ćemo adekvatna sredstva kako bismo pokazali koliko je taj dio kulture važan za naš nacionalni identitet i obrazovanje", rekla je. Prilikom obilaska arheološkog područja Šuplje crkve, koje je poplavljeno, najavila je kako će se s Hrvatskim vodama osmisliti projekt zaštite tog područja od poplava.

Arheološko područje Šuplje crkve u Solinu dobilo je takav naziv po narodnom predanju, a na tom su mjestu ruševine krunidbene bazilike kralja Zvonimira iz 11. stoljeća i smatra ga se jednim od važnijih u hrvatskoj povijest srednjeg vijeka.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje