Palača u kojoj je stolovalo pet generacija Zrinskih

Stari grad Čakovec - najvrjedniji kulturno-povijesni spomenik u Međimurju

Gradovi
Stari grad, Čakovec Fotografija: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Pogledajte galeriju
Od 1954. godine Stari grad je u vlasništvu Muzeja Međimurja Čakovec, koji je za javnost otvoren 29. svibnja 1955. godine. Muzej je danas spomenik nulte kategorije i u svom fundusu čuva preko 25.800 predmeta

Kad turisti upitaju nekog prolaznika što bi u Čakovcu svakako trebalo razgledati, većina će ih u sekundi odgovoriti: Stari grad Zrinskih. Riječ je o najvrjednijem kulturno-povijesnom spomeniku u Međimurskoj županiji, u kojem su Zrinski stolovali od sredine 16. stoljeća.

U 13. stoljeću tu je bila drvena utvrda, u vrijeme grofa Dmitra Čaka, po kojemu je Čakovec i dobio ime. U 14. stoljeću to je već utvrđeni grad čiji gospodar, prema darovnici Ferdinanda I. Habsburškog, 1546. godine postaje Nikola IV. Zrinski. Gradom je gospodarilo pet generacija te plemičke obitelji.

Nakon njihova nestanka Stari grad počinje propadati, a stradao je najviše u potresu 1738. godine. Obnovili su ga grofovi Althani koji ga 1791. godine prodaju grofovima Feštetić. Kasnije je na toj lokaciji radila šećerana, pa sudovi i škola. Od 1954. godine Stari grad je u vlasništvu Muzeja Međimurja Čakovec, koji je za javnost otvoren 29. svibnja 1955. godine. Muzej je danas spomenik nulte kategorije i u svom fundusu čuva preko 25.800 predmeta, od čega je dio izložen u stalnom postavu etnografskog i likovnog odjela na prvom katu te arheološkom, povijesnom i kulturno-povijesnom na drugom katu palače.

Na arheološkom odjelu mogu se razgledati, uz ostalo, i nalazi s rimskog groblja noričko-panonskoga kulturnoga kruga u zaseoku Trnovčak nedaleko Železne gore, razno keramičko posuđe, novac, fibule, staklene urne, zlatna triangularna naušnica s akvamarinom, kameni spomenici kao što su dva kamena žrtvenika posvećena božanstvu Mitri iz šljunčare Poleve, žrtvenik bogu Jupiteru iz Svetog Martina na Muri i nadgrobna ploča s nalazišta Stari grad.

- Od neprocjenjive je vrijednosti nekoliko slučajnih metalnih nalaza. To su srebrni vrč s tragovima pozlate i konjanička kaciga iz Donjega Vidovca, brončana kaserola iz Vularije, kipić Herkula iz Komparije nedaleko Goričana te brončani pupak okruglog konjaničkog štita iz okolice Peklenice - nabrajaju u Muzeju koji ima i svoju suvenirnicu. Ljetno radno vrijeme do 30. rujna je od 7 do 18 sati (subotom i nedjeljom od 10 do 14), a zimsko od 7 do 15 sati (vikendom od 10 do 14). Blagdanima i državnim praznicima Muzej ne radi.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje