Demografski slom
U slavonskobrodskoj Osnovnoj školi Antuna Mihanovića broj učenika je u posljednjih osam godina smanjen za trećinu
Ove će godine prvi put u školske klupe sjesti oko 500 učenika ili 25 razrednih odjela manje nego lani. Prema privremenim podacima ureda državne uprave u županijama, dosad je u prvi razred osnovne škole upisano 40.026 učenika, dok su lani u školu krenula 40.503 prvašića. Ukupan broj osnovnoškolaca u Hrvatskoj pao je na oko 330 tisuća.
Problem pretvoriti u priliku
Iako iz Ministarstva znanosti i obrazovanja napominju kako će cjeloviti podaci biti poznati tek nakon 30. rujna, do kada su škole dužne upisati podatke u e-maticu, već sada je jasno kako se negativan trend sve manjeg broja razrednih odjela nastavlja i kako je u Hrvatskoj na djelu pravi demografski slom, osobito ako današnje podatke o prvašićima usporedimo s onima otprije jedanaest godina.
Naime, školske godine 2006./2007. u prve razrede osnovne škole upisano je 44.509 učenika ili oko 4500 više nego ove godine. Stanje je najgore u Slavoniji. Prema podacima Sindikata hrvatskih učitelja, u četiri slavonske županije u sljedeću školsku godinu upisano je 586 prvašića manje nego u prošloj školskoj godini.
Primjerice, u slavonskobrodskoj OŠ Antuna Mihanovića broj učenika u posljednjih je osam godina smanjen za trećinu. Trend pada broja učenika u ovoj školi krenuo je 2009. godine, kada su ih imali 830, a ovu su godinu završili s 561 učenikom. U iduću školsku godinu upisano je dvadesetak učenika manje nego lani, odnosno cijeli jedan razred.
– Kada govorimo o iseljavanju djece iz škola, najveći val bio je prije dvije godine. Ove godine to je malo stagniralo i nije bilo toliko iseljavanja, ali vidjet ćemo kakva će biti situacija kada krenemo s novom školskom godinom jer zahtjevi za ispis djece obično krenu od prosinca – kaže ravnateljica škole Snježana Vinarić.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić ističe kako je jasno da se ovako dramatičan pad broja učenika u posljednjih desetak godina mora odraziti na obrazovanje. Smanjivanjem broja razrednih odjela smanjuje se i broj potrebnih učitelja, kojih na godišnjoj razini između 500 i 600 postaje tehnološki višak. Sindikati traže način kako da ti ljudi ne završe na burzi.
– Jedini institut koji imaju učitelji i nastavnici su komisije za zbrinjavanje, ali te komisije imaju smisla kada ima posla. Kada posla nema, ti radnici postaju tehnološki višak.
Neki od tih ljudi imaju i uvjete za mirovinu, ali problem je što se država na jedan način ponaša u državnim poduzećima, a na drugi u javnim službama pa dok ondje radnici dobivaju značajne otpremnine, kod nas su one simbolične – kaže Stipić. S obzirom na to da je očito kako će višak prosvjetara iz godine u godinu postajati sve naglašeniji, Stipić drži kako bi trebalo razmisliti o tome kako taj problem pretvoriti u priliku i kako zahvaljujući upravo toj činjenici unaprijediti školski sustav. Jedan od načina je pojačati dodatnu i dopunsku nastavu u školama, koje se danas ne temelje na potrebama učenika, nego na mogućnostima onoga tko ih plaća.
Mentorstvo u satnicu
– Paradoksalno je da mi godinama ne uspijevamo anulirati odredbu prema kojoj broj sati dopunske nastave u srednjim školama ovisi o broju razrednih odjela pa škola sa 16 razrednih odjela ima pravo na 16 sati u koje nastavnici moraju ugurati sve predmete jer im dodatne sate ne žele platiti.
S druge strane, imamo potpuno nerazrađen sustav uvođenja u posao. Mladim se nastavnicima doslovno daje dnevnik i oni ulaze u razred, umjesto da im se dodijele mentori kojima bi se tako smanjila satnica – ističe Stipić i dodaje kako dosadašnja iskustva pokazuju kako nema velikog interesa za prijedloge te vrste.
