Kada 6. svibnja, nekoliko dana prije blagdana primoštenske zaštitnice Gospe od Loreta na brdu Gaj bude svečano predstavljen jedan od najvećih marijanskih spomenika na svijetu, njezini autori, arhitekt Aron Varga i mozaičar Milun Garčević, konačno će odahnuti. Taj golemi spomenik Gospe od Loreta im je, naime, još od 2012., kada su na zahtjev primoštenskog načelnika Stipe Petrine počeli raditi projekt, bio prioritet, a posljednja tri mjeseca, kada se sam spomenik 'oblačio' u mozaik, Garčević je dan i noć provodio u radionici u Lučkom.
- Radio sam svetkom i petkom, malo sam i poludio, nisam baš više čist. Cijeli mozaik je napravljen u samo tri mjeseca – šali se Garčević dok ponosno pokazuje impresivan spomenik. Večernjem listu Varga i Garčević ekskluzivno su pokazali konačan izgled Gospe od Loreta za koju načelnik Petrina kaže kako će se za vedra vremena vidjeti čak iz Italije. S obzirom na veličinu spomenika, a radi se o visini od 17 metara, nije se mogao raditi u komadu, već je podijeljen na prstenove.
- Postament ima pet metara, a skulptura 12.5 metara. Sastoji se od šest prstenova, sedmi dio je Gospina glave na koju još dolazi starohrvatska kruna. Zvonoliki plašt Gospe riješen je mozaičnom obradom – pojašnjava arhitekt Varga. Svaki prsten priča svoju priču, a mozaik je rađen od listića zlata i srebra te 3D stakalca zbog kojeg je kip Gospe posebno efektan.
- Išlo se na to da bude minimum materijala i maksimum doživljaja, da se ne ode u kič, a da se dobije refleksija. Glavna stvar projekta je da se dobije dematerijalizacija samog materijala i da se dobije svjetlost. Gospa će na kraju biti jedan svjetionik simbolično, a i vizualno. Ona će po danu, pošto je pozadina bijela, primati svjetlost i reflektirati svjetlost – kaže Garčević te napominje kako je na projektu radio još čitav niz suradnika. Koliko ovaj spomenik znači njegovim autorima, govori i činjenica da je mozaičar u Gospinu krunu ugradio i svoje vlastito drago kamenje.
Ugradio i obiteljsko nasljedstvo
- Kupio sam ga dok sam bio u Brazilu. Čak 15 godina čekao sam prigodu da ga negdje stavim – uzbuđeno govori Garčević koji je u jedan od prstenova ugradio i obiteljsko nasljedstvo svoje supruge, umjetnice Mirjane Garčević. Prvi prsten, pojašnjavaju autori, počinje apstrakcijom, dok je na drugom simboličan prikaz drva života s monografijom AM kao Ave Maria. Na trećem prstenu su u mozaiku prikazana dva srca, na četvrtom je glavni motiv rođenje Isusovo, dok su na petom nepravilni geometrijski oblici. Šesti dio je mistična ruža, odnosno Marijin simbol i masline. Sedmi prsten je Gospina glava i Isus, a posljednji, osmi dio kipa, jest starohrvatska kruna optočena dragim kamenjem. Postolje je zapravo prazan prostor iz kojeg će izlaziti četiri biblijske rijeke, a u njega će se moći ući. Spomenik bi se idući tjedan treba o transportirati u Primošten, a s obzirom na njegovu veličinu, to neće biti nimalo lagan pothvat.
- Sada ćemo prvo sve prstenove zamotati i dobro osigurati. Ne bismo ih mogli prevoziti otkrivene, zbog mozaika su dosta opasni za transport. Slagat ćemo ih na licu mjesta. Vjerujete, knedla mi stoji u grlu, brinem se kako će sve ispasti, a Petrina me stalno tješi: "Bit će kako Gospa hoće, sve je u njezinim rukama" – zaključuje Varga.