Paulovnija u Hrvatskoj

Interes za 'drvo budućnosti' pada jer država ne daje potpore

Vijesti
Paulovnija Fotografija: Davor Puklavec/PIXSELL
Rezultati su u Hrvatskoj dobri ako se koriste hibridi predviđeni za ovdašnju klimu i poslušaju savjeti stručnjaka

Kao i svaka novost koja obećava brzu zaradu, tako je i paulovnija prije dvije, tri godine postala hit u Hrvatskoj. Najbrže rastuće drvo na svijetu, drvo budućnosti..., naslovi su mamili vlasnike zemljišta koji su računali da će im za osam godina samo jedno stablo uz minimalna ulaganja donijeti zaradu od oko 6000 kuna. Mali oglasnici i danas su puni oglasa o prodaji sadnica, no zanimanje za sadnju paulovnije polako jenjava, a jedan od razloga je to što država ne dijeli novčane potpore za njezin uzgoj, a i neki su se opekli jer se nisu pridržavali pravila struke.

- Poljoprivrednici ne mogu ostvariti potpore i zato su smanjili interes. Manje nas i zovu za savjete - kaže dr. sc. Ines Pohajda iz Savjetodavne službe. Ministarstvo poljoprivrede je odredilo vrste koje se mogu uzgajati kao obnovljivi izvori energije, od johe, breze, kestena, graba, vrbe, jasena, topole i bagrema. To  su, za razliku od pulovnije, autohtone vrste.

Nekvalitetni sadni materijal

Prije sadnje paulovnije, koja je unešena vrsta, mora se ishoditi dozvola Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Dr. sc. Pohajda ističe da neke europske zemlje, poput Itallije, dijele potpore. Prodavači sjemenja i sadnica tvrde da se na hektaru zemljišta s oko 600 stabala Paulovnija sorte elongate već za tri godine može dobiti i do 60  tona drvne mase, a za osam do 190 tona. Ulaganja su za taj jedan hektar oko 20.000 kuna. No, upozoravaju da se u malim oglasnicima zna nuditi sjeme upitne kvalitete. Rezultati uzgoja u Hrvatskoj su dobri ako se koriste hibridi predviđeni za ovdašnju klimu i ako se zemljište pripremi za sadnju koja se mora obaviti po pravilima struke, kaže Petar Tadić iz zagrebačke tvrtke Mirtalis, koja se bavi uzgojem i prodajom sadnica paulovnije.

- Ljudi najčešće griješe u odabiru nekvalitetnog sadnog materijala i lošoj pripremi tla. Bušenje rupa svrdlima, posebno u teškim glinastim tlima, može stvoriti efekt bazena koji u sebi zadržava vodu i guši korijen. U takvim će rupama sadnica najčešće propasti ili će korijen doći do tvrđeg tla i tada usporiti rast. Greške u pripremi su najčešće rezultat želje da se "uštedi svaka kuna", no zbog takve se štednje dovodi u pitanje cjelokupno ulaganje. Rezultat takvih grešaka je znatno slabiji rast i gubitak nekoliko godina truda - ističe Tadić.

Na internetskim forumuma javljaju se i razočarani uzgajivači koji se žale na sušenje sadnica, slabiji rast od očekivanog i napade gusjenica. Razočarali su se i kad su shvatili da je cijena prostornog metra drveta oko 1500 kuna, a ne 6000 kako se govorilo prije dvije godine. I to je isplativo, ali je odvratilo dio vlasnika zemljišta od sadnje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje