Tržište rada u Hrvatskoj
Kada su iz tvrtke građevinskog poduzetnika Ivice Kožula počeli nazivati radnike s popisa Zavoda za zapošljavanje, jedan je rekao da ga bole leđa, drugi da je na birou samo zbog prava,a treći je poručio da je izašao iz zatvora te da će se doći obračunati s njima
Građevinski poduzetnik Ivica Kožul iz Slavonskog Broda već tri godine traži montere suhe gradnje i ličioce za svoju tvrtku, ali ne može ih pronaći. Na Zavodu za zapošljavanje rekli su mu da imaju u evidenciji 30 radnika tih struka, ali su mu dali popis i brojeve da ih on sam zove. Premda mu se takav prijedlog učinio nelogičnim, pristao je jer poslovi čekaju, a priučeni radnici nisu se pokazali kao najbolje rješenje. Ono što je uslijedilo, šokiralo ga je.
- Kada je moja tajnica počela nazivati radnike s popisa, prvi joj je rekao da on ne može raditi jer ga bole leđa. Pitao ju je odakle joj njegov broj i odakle joj pravo da ga uznemirava. Drugi ju je molio da ga ne prijavi jer on uskoro ide u Njemačku i na birou je samo radi nekih prava, a treći joj je poručio kako je on nedavno izašao iz zatvora i zaprijetio joj kako će je pronaći i obračunati se s njom. Odustala je nakon petnaestog – kaže Kožul.
Građevinski sektor živnuo
Primjer ove tvrtke na najbolje način oslikava stanje na tržištu rada u Hrvatskoj, osobito u građevinskom sektoru koji je nakon višegodišnje krize napokon živnuo. Iako imamo velik broj nezaposlenih, poslodavcima je sve teže pronaći radnike u deficitarnim zanimanjima, a kada ih i pronađu, ne žele raditi. Neki su zbog toga morali i odustati od perspektivnih poslova.
Stanje je najteže u Slavoniji, odakle svaki mjesec za poslom i boljim plaćama odlaze tisuće ljudi. Tri građevinske tvrtke u Slavonskom Brodu godinama traže 175 ljudi koje među gotovo 10 tisuća nezaposlenih u županiji ne mogu pronaći. Kada su krajem prošle godine ispitivali potrebe za uvozom radne snage, u Hrvatskoj gospodarskoj komori suočili su se s apsurdnom situacijom da, osim za informičarima i stručnjacima specifičnih zvanja, naše tržište vapi i za molerima, tesarima, fasaderima...
- Nelogično je da naši poslodavci moraju tražiti uvoz radne snage koje sigurno ima među više od 200 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj. Postoje samo dva objašnjenja: ili su ti ljudi otišli raditi u inozemstvo, ili rade na crno, a i dalje se prijavljuju na biro – kaže Krešimir Rudec, tajnik Županijske gospodarske komore u Slavonskom Brodu.
