Istraživanje o proračunskim prihodima
Zbog jedne transakcije od procjene vrijednosti nekretnina, ispalo je da na svakog od 551 mještanina te male i malo poznate općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ide čak 21.756 kuna
– Nije to baš realna slika. Mi smo vam prošle godine imali proračun od 12,5 milijuna kuna zbog jedne transakcije od procjene vrijednosti nekretnina koja je prošla kroz proračun. Inače nam je proračun između pet i šest milijuna kuna – čudi se Vlatko Mratović rezultatima istraživanja Instituta za javne financije iz Zagreba prema kojem je općina Janjina, u kojoj je načelnik, zasjela na prvo mjesto top liste 428 hrvatskih općina prema proračunskim prihodima po stanovniku.
Proračun ne mora odražavati stvarno stanje
Ispalo je tako da na svakog od 551 mještanina te male i malo poznate, dvadesetak godina stare općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ide 21.756 kuna! I općina s najmanjim proračunskim prihodima po stanovniku dolazi iz iste županije. To je Pojezerje, s nešto manje od tisuću stanovnika i prihodom od 954 kune po svakome od njih. U Institutu za javne financije, koji je analizirao podatke o ostvarenju proračuna u jedinicama lokalne samouprave u 2015. godini, na temelju baze podataka Ministarstva financija, ograđuju se da proračun ne mora uvijek odražavati stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba i ustanova čiji su većinski vlasnici ili osnivači.
No, podatke o tim tvrtkama i ustanovama javnost, na žalost, ne može pronaći na jednom mjestu. U Institutu navode i da se, iako im nije bio cilj analizirati financijsko stanje lokalnih jedinica, na prvi pogled mogu uočiti zanimljivi podaci. Od prvih pedeset općina s najvišim prihodom po stanovniku sve se nalaze u turistički jakoj tzv. Jadranskoj Hrvatskoj, čak 41 uz samo more, a od stotinu općina s najnižim prihodom po stanovniku, samo pet ih je u Jadranskoj Hrvatskoj i nijedna uz more! Trećina tih općina s najmanjim prihodima smještena je u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a na začelju je i više općina i gradova u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku gotovo svi se nalaze uz more. Na posljednjem mjestu je grad Novi Marof u Varaždinskoj županiji.
Nemaju prihoda od turizma
– Kod nas na sjeveru je gusta naseljenost, no plaće su manje i automatski se manje uplaćuje u proračun. Kod nas trgovkinja radi za 2000 kuna, a u Zagrebu i na moru za manje od 3500 ne žele raditi – kaže gradonačelnik Siniša Jenkač. Oni, dodaje, nemaju dodatnih prihoda od turizma kao gradovi na moru, a novac od izvornih prihoda, države i fondova ulažu uglavnom u komunalnu infrastrukturu.
– Nas se na sjeveru smatra razvijenima, pa kad se javljamo na natječaje za novac iz fondova, moramo i više sufinancirati, što nije logično – napominje.
Trideset općina s najnižim ukupnim prihodima zajedno imaju iste prihode kao jedna od tri najbogatije, Konavle, Vir i Medulin, koje imaju proračune po 60 milijuna kuna, navode u Institutu. Četrdeset i tri grada s najnižim prihodima zajedno pak imaju proračune kao Rijeka ili Split. Čak 42 grada i općina imaju prihode po stanovniku veće od Zagreba.
– Postoje, dakle, gradovi s manje od 10 milijuna kuna ukupnih prihoda, kao što su Kutjevo, Opuzen i Klanjec, ali i općine s oko 60 milijuna kuna prihoda – napominju u Institutu. Smokvice, Pokupsko, Jalžabet, Supetar i Ozalj ističu se kao jedinice lokalne samouprave s višim rashodima nego prihodima, a najbolje stoje Sveti Petar u Šumi, Breznica, Gornji Kneginec i Legrad koji su bili u debelom suficitu.
