Berba
Ne bude li kakvih ekstrema idućih dana, urod maslina u Hrvatskoj ove bi godine negdje mogao biti vrlo dobar, kao primjerice u okolici Kaštela, a negdje neće ubrati gotovo ništa. Ili su se osušile i otpale ili će poput smokava biti presitne
Kiša koja se pretvorila u potop u nekim krajevima, pred početak ili u tijeku berbe nikome ne treba i može samo smanjiti sladore u grožđu. No nakon suše koja je trajala mjesecima, voda će izmučenim trsovima dugoročno dobro doći, tvrde vinogradari kojima su vremenske nepogode ovih dana omele berbu, a u nekim dalmatinskim krajevima i “obrale” posljednje smokve koje su preživjele sušu.
Poljoprivrednik Rade Bobanović iz Polače kraj Zadra kaže kako je dio smokava odavno otpao zbog suše ili su ostale presitne, a sad kad bi se trebali naplatiti zahvaljujući onima koje su uskoro trebali brati radi sušenja, njih je uništila kiša.
– Izgubio sam najmanje 1000 kilograma, ali to je život. Negdje je kiša uzrokovala velike probleme, no općenito će jako dobro doći hrvatskoj poljoprivredi – tvrdi Bobanović, s kojim se slaže i Ivica Ljubenkov iz Zajednice udruga maslinara Hrvatske. Ako će netko profitirati s kišom, to su zacijelo maslinari, objašnjava on, te dodaje kako su nakon dvije manje kiše nedavno, s ovom zadnjom došli na svoje.
U Slavoniji počela sjetva
– Do početka berbe maslina ostalo je oko mjesec dana. Obli plodovi punili su se uljem od Velike Gospe do početka rujna, tako da je kiša u pravi čas pala – objašnjava Ljubenkov koji, poput većine poljoprivrednika, još uvijek strepi od iznenađenja prirode. No ne bude li kakvih ekstrema idućih dana, urod maslina u Hrvatskoj ove bi godine negdje mogao biti vrlo dobar, kao primjerice u okolici Kaštela, a negdje neće ubrati gotovo ništa. Ili su se osušile i otpale ili će poput smokava biti presitne.
Mato Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako je kiša koja je paralizirala dio Dalmacije samo nastavak ekstrema koji su ove godine pogodili poljoprivrednike. Prevruće, prekišno, prehladno vrijeme... hrvatski je agrar do početka kolovoza stajalo već 1,3 milijarde kuna šteta. Potom je podbacila i soja, kukuruz, djetelinsko-travne smjese, pa će kiša koja je natopila žednu zemlju donekle oporaviti tek šećernu repe, od koje su poljoprivrednici također gotovo digli ruke, a sad bi se mogla spasiti.
– Bilo bi bolje da je kiša u Slavoniji pala ranije. No kako repa može stajati do kraja listopada ili početka studenog, kiša će joj ipak goditi, osim ako biljka nije izgubila lišće. U suprotnom će gubiti šećer – objašnjava Brlošić, ističući kako u odnosu na dio Dalmacije Slavonija još treba oko 50-ak litara po kvadratu njive, kako bi se zemlja pripremila i za jesensku sjetvu. Na poljima se već sije uljana repica i moglo bi se reći da su trenutačni uvjeti čak jako dobri, istaknuo je Brlošić.
