Tri mjeseca za usklađenje

Uredba o gospodarenju otpadom na snazi od 1. studenoga

Vijesti
otpad Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL
Uredba definira odvojeno prikupljanje otpada i obvezu odvojene primopredaje svih frakcija otpada

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom stupa na snagu 1. studenoga, a gradovi i općine imat će tri mjeseca da se usklade s tom uredbom i odrede kako će sustav funkcionirati na njihovu području, rečeno je u utorak na međustranačkoj raspravi o gospodarenju komunalnim otpadom u Rijeci i okolici te o implementaciji i primjeni nove Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom.

Govoreći o primjeni uredbe, stručna suradnica za zaštitu okoliša Udruge gradova i Udruge stanara Sonja Polonijo kazala je da  su obveze Hrvatske prema Europskoj uniji zabrana odlaganja neobrađenog otpada te do 2020. osigurati  pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje 50 posto papira, metala, stakla i plastike. Ako to ne učinimo, nakon 2020. možemo očekivati penale, upozorila je dodavši da će se penali, prema zakonu, decentralizirati na lokalne jedinice, koje nisu ispunile svoje obaveze.

Uredba definira odvojeno prikupljanje otpada i obvezu odvojene primopredaje svih frakcija otpada, navela je Polonijo ističući da sustav treba graditi od vrata do vrata, sa zelenim otocima i mobilnim reciklažnim dvorištima.

Uvažiti lokalne posebnosti

Smatra da je pri provedbi važno uvažiti i lokalne posebnosti, gustoću naseljenosti u većim gradovima, odnosno slabu naseljenost i udaljenosti u manjim naseljima te posebnosti turističkih sredina i otoka. Računi za korisnike sadržavat će obvezu minimalne javne usluge, što će biti fiksni dio računa, zatim cijenu za preuzetu količinu, tj., varijabilni dio za svakog korisnika te ugovornu kaznu. Polonijo je navela da se problemi mogu očekivati kod većih zgrada, dodavši da je u Sloveniji rješenje pronađeno u suradnji s upraviteljima zgrada, koji raspodjeljuju račune po stanovima. 

Po riječima Sonje Polonijo, lokalne jedinice na osnovi uredbe moraju donijeti svoje odluke o gospodarenju komunalnim otpadom, a suradnja komunalnih društava i lokalnih jedinica je neophodna. Odluke o načinu pružanja usluge koje donose lokalne jedinice moraju propisivati uvjete za pojedinačno korištenje javne usluge, dokaz izvršenja (npr. čipovi), sustav digitalne evidencije, odredbu o cijeni minimalne javne usluge te ugovornu kaznu.

Govoreći o cijenama za pojedine jedinice lokalne samouprave, Polonijo je kazala da svaka jedinica ima svog predstavnika u skupštini komunalnog društva te da se odluka, u slučaju da skupština o cjeniku ne odluči jednoglasno, primjenjuje samo na one lokalne jedinice koje su ju prihvatile. Dodala je da bi do kraje ove godine trebalo početi sufinanciranje spremnika i kompostana iz eurospkih fondova, uz određene uvjete.

Rokovi su kratki, nužna je suradnja na svim razinama, od države, lokalnih jedinica i komunalnih društava do korisnika, uz kompromis i ukidanje administrativnih barijera, zaključila je Polonijo.

Smanjiti količinu otpada koji se zbrinjava odlaganjem

Vlada je Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom donijela na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom u svibnju ove godine. Uredbom se propisuje sadržaj odluke o načinu pružanja javne usluge, način gospodarenja komunalnim otpadom,  prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta i drugo, a donesena je s ciljem uspostave javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim lokalnim  jedinicama, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa.

Svrha sustava sakupljanja komunalnog otpada je osiguranje korištenja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te poticanje na odvojenu predaju otpada, kako bi se ispunila obveza Hrvatske da osigura odvojeno sakupljanje i recikliranje otpadnog papira, metala, plastike i  stakla te posebnih kategorija otpada i tako smanjila količina otpada koji se zbrinjava odlaganjem.

Raspravu o uredbi je organizirao Most, a saborski zastupnik te stranke Slaven Dobrović naveo je moguće razlike u primjeni dvaju različitih sustava u slučaju kada bi stupanj odvojenog prikupljanja otpada bio 90 posto.  Sustav s reciklažnim centrom za Rijeku na godinu bi ostvario plus od oko 30 milijuna kuna, dok bi stari sustav, uključujući, centar za gospodarenje otpadom Marišćina bio u minusu oko 30 milijuna kuna, rekao je.  

Direktor Komunalnog društva Ponikve s otoka Krka Ivan Jurešić ocijenio je da do određenog povećanja cijena mora doći te da se na poskupljenje može utjecati samo povećanjem količine odvojenog otpada.  Direktorica riječke Čistoće Jasna Kukuljan kazala je da je poskupljenje na riječkom području uzrokovano novim načinom zbrinjavanja u Marišćini. Smatra da su ciljevi zajednički, da treba graditi partnerske odnose i pristupiti implementaciji novog sustava.  

U raspravi su se čula i mišljenja po kojima nema razloga da se stupanj odvajanja odmah ne poveća, a provedba takve odluke potakne većim kaznama. Rečeno je i da će većim odvajanjem otpada na riječkom području doći do svojevrsnog sukoba interesa, jer da će se tada manje otpada odvoziti u centar Marišćina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje