Izbornik
Naslovnica Županije Sisačko-moslavačka
Zanimala ih željezara i rafinerija

CIA-ini dokumenti otkrili: SAD je želio obnovu industrije u Sisku

Rafinerija Sisak
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
Osim sisačke željezare i rafinerije. Amerikance su zanimali i naftni izvori na području Moslavine

U gomili dokumenata koje je središnja američka obavještajna agencija (CIA) učinila dostupnim na svojim internetskim stranicama i nekoliko je stotina dokumenata koje spominju Sisak i ostale gradove Sisačko-moslavačke županije. Amerikance je najviše zanimala industrija, točnije sisačka željezara i rafinerija, ali i naftni izvori na području Moslavine te odnosi između Hrvata i Srba na tom području.

Najviše objavljenih dokumenata u kojima se spominje Sisak je iz 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća iz kojih se vidi da je SAD bio jako zainteresiran za obnovu industrije u bivšoj Jugoslaviji. Tako se u dokumentu od 31. svibnja 1951. godine navodi da je sisačka željezara, uza zeničku, tada bila najveće industrijsko gradilište u Jugoslaviji. Drugi dokument iz 1955. detaljno navodi sustav upravljanja u sisačkoj željezari, a dokument iz 1949. prikazuje nacrt postrojenja sisačke rafinerije uz prateći opis. Tako se navodi da je obnova rafinerije počela početkom 1947., da je 1949. vodi Nikola, po zanimanju stolar, ali bivši šef Ozne.

- Rafinerija je okružena žičanom ogradom, a čuva ju Ozna. Dvadeset cisterna nafte u nju svaki dan dolazi s područja izvora u Gojlu, a do ljeta 1948. nafta je u Sisak dolazila riječnim putem iz Rumunjske, što je prekinuto zbog sukoba između Beograda i Moskve - stoji u tom dokumentu.

Tijekom 1948. CIA je pratila razvoj naftnih bušotina na području Kutine, sumnjajući da Jugoslaviji u razvoju pomažu skupine ruskih stručnjaka čiji je dolazak također zabilježila. U dokumentu iz svibnja 1947. spominje se napad križara u Kutini 22. siječnja te godine kada su križari objesili lokalnog šefa Ozne, predsjednika gradskog vijeća i nekoliko lokalnih komunista.

Separatistički pokreti

Dokument iz prosinca 1949. donosi vijest o sabotaži u Sisku gdje su 21. studenoga u eksploziji na gradilištu pruge poginula dva čuvara, a uništen je dio elektrane. U izvješću se navodi da dva traka željeznice nisu bila u funkciji ni mjesec dana kasnije, da mediji u Jugoslaviji nisu izvijestili o eksploziji, no da je 27 radnika uhićeno i odvedeno na ispitivanje u Zagreb.

CIA je zabilježila i da je 22. ožujka 1951. 18 protuavionskih topova iz Siska dovezeno u Maribor. U Sisku su ti topovi modernizirani i poboljšani. Redovito su rađena i izvješća o razmještaju vojnih jedinica, u kojima se spominju i Sisak i Petrinja te Glina. Početkom pedesetih se u izvješću o tajnim naftnim vojnim skladištima spominje i informacija da su ratni zarobljenici radili takva skladišta u Pounju, pet kilometara od Kostajnice.

Iz 1955. godine je i izvješće o separatističkim pokretima u Sloveniji i Hrvatskoj. Tu se CIA dotiče slovenskih Jesenica i Siska. Za Sisak se ističe da su Hrvati i dalje skloni NDH, a da bitne pozicije u gradu drže Srbi iz Like i s Korduna kao i to da Srbi čine većinu djelatnika Udbe u Sisku.

Zadnji dokumenti u kojima se spominje područje Sisačko-moslavačke županije su iz svibnja i lipnja 1995. godine, a bave se okupiranim područjima Hrvatske. U tim izvješćima se analizira stanje u okupiranim područjima Banovine i Korduna.