Izbornik
Naslovnica Županije Požeško-slavonska
Predsjednica na "Mimohodu pobjednika"

Dan obrane Pakraca treba ući u udžbenike kao početak Domovinskog rata

Kolinda Grabar-Kitarović u Pakracu
1/7
Foto: Ivica Galović/Pixsell
Grabar-Kitarović istaknula je kako je napadom na Pakrac i Lipik velikosrpski agresor htio prelomiti i slomiti Hrvatsku

- Dan obrane Pakraca treba ući u školske udžbenike kao početak Domovinskog rata - kazala je predsjednica Kolinda Grabar -Kitarović, koja se u Pakracu pridružila "Mimohodu pobjednika" i svečanom postrojavanju sudionika povijesne akcije u sklopu obilježavanja 26. obljetnice početka Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Sjećanje je to na dan kada je došlo do prvog otvorenog oružanog sukoba hrvatskih snaga s pobunjenim Srbima, koji su na prijevaru razoružali 16 policajaca hrvatske nacionalnosti i zauzeli policijsku postaju u Pakracu. S policijske te zgrade općine skinuta su hrvatska obilježja i postavljena srpska, a JNA se odmah pridružila pobunjenim Srbima koji su donijeli odluku da se taj grad i okolna mjesta pripoje tvz. SAO Krajini. Hrvatska reakcija uslijedila je već sutradan, 2. ožujka, kada su hrvatski specijalci oslobodili policijsku postaju i uklonili srpske zastave sa službenih objekata, zarobivši pritom 32 pobunjena policajca.

Grabar-Kitarović istaknula je kako je napadom na Pakrac i Lipik velikosrpski agresor htio prelomiti i slomiti Hrvatsku. Umjesto toga, doživio  je prve poraze, a Lipik je postao naš prvi oslobođen grad. Podsjetivši kako je 1991. bila najteža ratna godina u kojoj smo obranili Hrvatsku i udarili temelje pobjedničkoj hrvatskoj vojsci, ona je izrazila nadu kako će se naći rješenje da se braniteljima koji su sudjelovali u oslobađanju zapadne Slavonije dodijeli posebna medalja.

Naglasila je kako nikada nitko ne smije posumnjati u svetost Domovinskog rata, koji je bio obrambeni, te kako Hrvatska nikada nikome nije uzela ni pedlja zemlje. - Hrvatska je bila žrtva unutarnje i vanjske agresije s pozicija velikosrpskog imperijalizma, kojemu je u to vrijeme punu potporu pružao jugoslavenski unitarizam - kazala je predsjednica.

Prema njezinim riječima, na djelu je želja za nametanjem laži o našoj novoj i staroj povijesti. Zbog toga, dodala je, moramo biti snažni i složni više nego ikada prije. - Neću dopustiti da se izvrće istina, da se blati i omalovažava Domovinski rat i da se u njega uvlače metastaze iz Drugog svjetskog rata. Ustaški režim i antifašistički pokret ne smiju se koristiti za sijanje nesloge. Treba li podsjećati da su i u tom ratu četnici počinili jezive zločine nad našim narodom - pitala je predsjednica. Ona je dodala kako o tom razdoblju naše povijesti, uzrocima tragedije te o svim žrtvama i stradanjima treba utvrditi punu istinu, ali i naglasila kako nam u slobodnoj i neovisnoj državi nisu potrebne podjele koje su nas već skupo stajale.