Opasna zaraza
Samo u Istri lani je iskrčeno 40 hektara, čuje se kako neki namjerno ignoriraju zarazu, a kad se proširi, moguće je samo spaljivanje vinove loze
Čak 6625 trsova Vinarije Šafran u Brezničkom Humu vrijednih nekoliko stotina tisuća kuna, čije je vađenje i spaljivanje počelo ovih dana, samo je kap u nizu šteta koje je u Hrvatskoj načinila pošast zlatne žutice, koja se smatra jednom od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti vinove loze u Europi.
Zbog te bolesti fitoplazme, koju sa zaraženih na zdrave trsove prenosi invazivni američki cvrčak, u inspekcijskom je postupku u ovoj godini određena mjera krčenja oko 15 hektara vinograda, petnaest puta više nego ih trenutačno uništava Šafran, a lani je samo u Istri uništeno 40 hektara.
U Istri su pogođene sve sorte, najviše najzastupljenija malvazija, dok se u ovoj godini bolest dalje proširila u Istarskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji i poprima već epidemijske razmjere. Iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako su svi vinogradari u područjima u žarištu zaraze obvezni suzbijati američkog cvrčka, a u sigurnosnom području, 5 kilometara oko zaraze, u vinogradima i rasadnicima u kojima je uočena zaraza.
Suzbijanje u dva ili tri tretiranja
U nezaraženom području pak, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja RH, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je samo u rasadnicima. Iako je još u siječnju 2013. donesena naredba o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, kojom su detaljno propisane obveze vinogradara te fitosanitarne mjere kojima će se sprečavati njezino širenje, neslužbeno se čuje kako su neki od vinogradara namjerno ignorirali problem jer su, kad žutica zahvati 20% trsova, dužni iskrčiti sve.
Suzbijanje cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja, nakon cvatnje sredinom lipnja, početkom srpnja te krajem srpnja ili početkom kolovoza, pri čemu treba paziti na karencu i vrijeme berbe u vinogradu koji se tretira. Istraživanja fitoplazmi vinove loze u nas se sustavno provode još od 2002. Programi su financirani iz državnog proračuna, na što je do sada izdvojeno preko 2,5 milijuna kuna.
