predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk

'Izostala je priprema prije ulaska u EU pa nismo tako uspješni u izvlačenju novca'

Županije
Goran Pauk Fotografija: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
U poljskom gradu Torunu od 11. do 14. listopada održat će se Forum poljskih i hrvatskih regija, a naglasak je, najavljuje predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, stavljen na daljnje razvijanje uspješne suradnje poljskih vojvodstava i hrvatskih županija koja traje od 2011. godine

O kojim temama će se sve razgovarati na Forumu poljskih i hrvatskih regija u poljskom gradu Torunu?

Izuzetno mi je drago što šestu godinu zaredom imamo priliku sudjelovati na ovakvom događaju upravo zbog toga što iz prve ruke vidimo da se europske regije suočavaju sa sličnim izazovima kao i mi, a imamo prilike vidjeti i primjere dobre prakse. Bit će govora i o budućnosti kohezijske politike nakon 2020. godine, poslovnom turizmu, strategijama promocije regija, prekograničnim odnosima, EU fondovima i ostalim poslovno-političkim temama. Cilj je pametnim strategijama specijalizacije regija formirati snažnu, zajedničku Europu i pokazati da nemamo samo ulogu promatrača, već priliku da kao regije odigramo ključnu ulogu u budućnosti Europe.

Na čemu će najviše biti naglasak?

Naglasak je svakako stavljen na daljnje razvijanje uspješne suradnje poljskih vojvodstava i hrvatskih županija, odnosno naših dviju zemalja, koje traje od 2011. godine. Koliko je nama, ali i poljskoj strani važno razvijanje regionalnih politika u svrhu ojačavanja gospodarskog potencijala dokazali smo potpisivanjem izjave pod nazivom „Snažna obnovljena regionalna politika za sve regije nakon 2020. godine“, čiji je inicijator guverner Donje Austrije Erwin Pröll, a uključilo se, preko svojih lokalnih i regionalnih predstavnika, preko 70 posto stanovništva Europe i 5 međuregionalnih organizacija.

Što hrvatske županije mogu naučiti od kolega iz Poljske s obzirom na to da poljska vojvodstva povlače znatna sredstva iz europskih fondova kako bi osigurale ravnomjerniji regionalni razvoj?

Neravnomjerni gospodarski razvoj uzrokovan znatnim smanjenjem fiskalnih kapaciteta županija jedan je od najvećih problema u Hrvatskoj. Poljska je prepoznala važnost koju lokalna i regionalna samouprava imaju u razvoju zemlje, stoga su od samog početka bile uključene u planiranje natječaja i operativnih programa. Poljska država je, prenijevši ovlasti na vojvodstva, povukla 70 posto novčanih sredstava iz europskih fondova. U proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine poljska vojvodstva će upravljati s čak 28 milijardi eura. Razlog tome je i odlična priprema prije ulaska u EU koja je kod nas izostala zbog čega se još nismo u potpunosti prilagodili i postali tako uspješni u izvlačenju sredstava. Upravo županije mogu i znaju kako povući sredstva iz EU fondova i odgovoriti na izazove pred apliciranjem za sredstva.

Goran Pauk
Na koji način surađuju hrvatske i poljske regije? Možete li navesti neke primjere?

Svakako, jedan od ciljeva ovog Foruma jest i razvoj prilika da hrvatske županije uspostave suradnju s pojedinim poljskim regijama. Suradnja poljskih maršaleka i hrvatskih župana rezultirala je i brojnim pojedinačnim sporazumima o suradnji, što u konačnici pridonosi dinamičnom razvoju Europe. Posebno uspješni primjeri suradnje imaju Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska i Karlovačke županija.

Jeste li zadovoljni na koji način hrvatske županije dobivaju sredstva iz europskih fondova?

Zadovoljan sam radom većine županijskih razvojnih agencija i praksa je pokazala da su upravo one najspremnije na povlačenje sredstava EU. Hrvatska sigurno može biti uspješnija u povlačenju sredstava iz EU fondova, prostora za napredak uvijek ima. Velik je problem dosadašnja komplicirana procedura apliciranja na natječaje, puno bi to bilo efikasnije da možemo preskočiti neke birokratske korake. Međutim i u tom se segmentu vide pomaci, primjerice Ministarstvo regionalnog razvoja donijelo je nove zakonske propise i Strategiju regionalnog razvoja do 2020. godine, što najtoplije pozdravljam.

Koje županije prednjače u povlačenju sredstava iz europskih fondova?

Mislim da u državi ne postoji osoba koja bi ga mogla precizno izračunati jer je sustav EU fondova tako postavljen da je vrlo teško imati jasan pregled i kontrolu nad svim projektima u provedbi u svakome trenutku. Ipak, kao pokazatelj nam mogu poslužiti podaci o realizaciji proračuna iz 2016. godine dostupni na aplikaciji Otvoreni proračun. Prema podacima iz Otvorenog proračuna, projekta koji smo pokrenuli kako bi podigli transparentnost županijskih proračuna na višu razinu, pokazalo se kako su najviše sredstava po glavi stanovnika povukle Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Zadarska i Karlovačka županija.

Poznato je da se oštro protivite ukidanju županija. Zašto mislite da se decentralizacija sustava može provesti upravo kroz ovakav teritorijalni ustroj?

Funkcionalna i fiskalna decentralizacija bi u svojoj osnovi povećala efikasnost obrazovnog sustava, racionalizirala i smanjila troškove poslovanja, ali i upravu učinila efikasnijom. Najveću korist od toga bi imali građani koji bi na jednom mjestu dobili sve potrebne dokumente ili odgovore na pitanja, a za što trenutno moraju proći tri, četiri institucije. Za to je potrebno potpuno partnerstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave s ostalim tijelima javne vlasti, akademskom zajednicom, civilnim društvom i samim građanima kojima bi to trebalo olakšati i poboljšati život. Većina zemalja je takve reforme provodila u periodu od pet do sedam godina što je realan rok. Ipak, i mali koraci već mogu biti jako učinkoviti. Tu prvenstveno mislim na nepotrebno dupliranje dokumentacije kod različitih usluga za građane i okretanje IT rješenjima koja su se pokazala izvanrednima.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje