Silvestrovo je najveći biševski praznik jer je sveti Silvestar zaštitnik otoka. Nekada su na taj dan Biševljani palili krijes u kojemu je izgorjelo sve staro, a u crkvi su imali jednostavno misno slavlje. Obred je vodio najstariji otočanin u mjesnoj biševskoj crkvi. No, danas je, ističu autori projekta iOtok - zimske priče s Biševa u novoj epizodi interaktivne dokumentarne serije, ovaj praznik postao turistički događaj Komiže. Otok okupiraju Komižani i mimo Biševljana pripremaju vlastitu svetkovinu kao da su došli na nenaseljeni otok. Na Biševo ih vozi rodica koju mještani zovu 'Prugom'. Vlasnik brodice je Komiža, a nosi naziv 'Sveti Silvestar', po zaštitniku Biševa. Komižani na otok donose svoje vino i pečeni odojak, sa sobom dovode svećenika i, kao porugu Biševljanima, ispred crkve zabijaju komišku zastavu.
Zbog toga se Biševljani Lada, Lucio, Nikica, Zvonko i Mićo osjećaju kao da su im Komižani preoteli praznik i organizirali ga po svojim željama. Iako su Biševljani Lada i Lucijo ukrasili mjesnu crkvu, a ostali otočani pripremili krijes, Biševljani ostaju ispred, dok su Komižani u crkvi.
- Sveti Nikola je zaštitnik grada. To je gradska zastava Komiže koja nema veze s Biševom. Oni su to donijeli otkad su počeli s ovom ceremonijom, to je sve njihova politika – priča autorima serije iOtok kuhar Lucijo, jedan od preostalih 12 stalnih stanovnika Biševa.
Žele osnovati mjesni odbor
- Ne treba biti ispred slike da biste vjerovali u sliku. Ako niste unutra, to ne znači da ste protiv zakona Božjih – pojašnjava Biševljanin Nikica. Drugi Biševljanin dodaje kako su oni 'svog Boga pronašli na otvorenom'. Nikica pojašnjava kako se nekada na Biševu slavio sv. Silvestar.
- Običaji trebaju živjeti i treba ih više poštivati. To nije priredba, to je najveća životna istina otoka Biševa. Ljudi bi se ujutro probudili, preko dana more ili kraj, uvečer bi legli. Na svetog Silvestra bi se onda družili jer jednostavno nije bilo vremena prije – govori Nikica.
Stanovnici Biševa nezadovoljni su što Komižani na njihov otok dolaze slaviti njihovog zaštitnika, ali i zbog toga što svake godine dovedu na Biševo više od sto tisuća turista koji u cijelosti okupiraju Modru špilju. Razni vjetrovi stalno donose plutajuće otpatke na Biševo pa su otočke plaže, jame i tjesnaci puni smeća, plastike i guma i zimi i ljeti. Stoga i žele osnovati mjesni odbor kako bi štitili interese svog otoka.
- Već odavno se ovdje nitko oženio nije, nit rodio! A u Špilju se sjati sto tisuća ljudi, sva svjetska elita, i to za jednu sezonu, a Biševljani padaju u komu - vrlo slikovito objašnjava sudbinu otoka komiški pjesnik Pepe Kalafot koji je Biševljaninma pripremio nekoliko pjesmica. No, ni biševski poet Mićo Finta ne ostaje mu dužan...