Kostajnica višak zaposlenika prebacila u komunalnu tvrtku

Iako mnogi gradovi i općine to čine, Hrvatska Kostajnica je vjerojatno jedina jedinica lokalne samouprave koja je kažnjena jer je prekoračila aktualnu zakonsku odredbu od 20 posto izvornih prihoda koje mogu izdvojiti za plaće zaposlenika. Tom je gradu 2013. godine zbog prekoračenja izrečena prekršajna kazna od 80.000 kuna, koja je kasnije smanjena na 50.000 kuna, no žalbeni postupak je i dalje u tijeku. Danas Hrvatska Kostajnica za plaće izdvaja manje od propisanih 20 posto, no i sam gradonačelnik kaže da se ništa bitnoga tamo promijenilo nije.

- Mi smo naše zaposlenike izdvojili u komunalnu tvrtku. To nisu bili birokrati nego radnici koji su čistili ceste, kosili travu. Osnovali smo komunalno poduzeće, a to što mi je danas trošak te tvrtke veći za 200 do 300 tisuća kuna nego dok su oni bili zaposleni u gradskoj upravi, nikoga nije briga. Zakonu je bitno da sam ja u gradskoj upravi smanjio taj postotak ispod 20 posto. To nema veze nikakve, pogotovo na ovom ratom stradalom području koje ima jako male izvorne prihode. Mi ovisimo o državnoj pomoći – govori nam HSLS-ov gradonačelnik Tomislav Paunović koji ističe kako nerijetko općine i više od 50 posto svojih izvornih prihoda izdvajaju za plaće tako da se ništa neće bitnog promijeniti ni ako postotak padne na MOST-ovih 15 posto.

- Smanjio sam bio ranije broj zaposlenih za četiri, no Zakon je onda uveo da zamjenici gradonačelnika imaju pravo profesionalno obavljati funkcije, a dodali su još i manjinske zamjenike s plaćom. Sve to ulazi u taj postotak. Neke općine troše na plaće i 80 posto pa nisu kažnjene, a uz to skrivaju svoje zaposlenike po knjižnicama i slično. Nama je 20 posto izvornih prihoda 1,1 milijun kuna što trošimo na plaće od čega su doprinosi oko 300.000 kuna, a grad bi, kao, trebao funkcionirati – govori Paunović. Ističe da općinama i gradovima treba više novca za projekte i razvoj.

- No, na ratom stradalom području nemate gospodarstva, nemate zaposlenih, nemate ljudi. Odakle nam onda općenito veliki izvorni prihodi da sa 20 posto možemo platiti plaće onima koji su uistinu potrebni u gradu – dodaje Paunović, kojem je na zadnjim izborima bilo dovoljan tek 841 glas da postane gradonačelnik.

Promašen prijedlog

Da su neke općine uistinu u realnim problemima s tom odredbom pokazuje primjer susjedne općine Majur. Još 2010. godine revizija je utvrdila da troše 36,1 posto izvornih prihoda na plaće, no do danas nisu puno toga izmijenili.

- Nama je 20 posto izvornih prihoda oko 250.000 kuna. A trebamo platiti načelnika, zamjenika, manjinskog zamjenika, pročelnika i tajnicu. Moja je plaća samo 6.000 kuna neto i to ne možemo nikako postići, uz najbolju volju. Tako da planiranih 15 posto je za nas i dalje nemoguće, kao što je bilo i 20 posto. Prihodi se smanjuju, ljudi odlaze, a s druge strane ministarstva nas svaki dan bombardiraju s raznim upitnicima koje treba netko popuniti. Ne možete imati općinu, tražiti da sve funkcionira, a onda opet tražiti da to nema tko raditi jer ih ne možete platiti – govori nam Klementina Karanović, HSS-ova načelnica Majura u kojem, prema popisu iz 2011., živi 1185 stanovnika.

Naši sugovornici složni su s time da će se veliki gradovi, a gdje se puno više i upošljava, bez ikakvih problema "izvući" i s tih 15 posto. A čini se da će tako biti i s Kutinom i Siskom gdje i danas za plaće izdvajaju manje od 15 posto izvornih prihoda.

SDP-ovi gradonačelnici ta dva grada smatraju da je MOST-ov prijedlog promašen.

- Obzirom da smo izdatke za zaposlene otkazima i dvostrukim smanjenjem plaća smanjili sa  17.9 milijuna na trenutnih 13.5 milijuna što je 9,8% naših izvornih prihoda, nemam ništa protiv da se granica spusti i na 10 posto. Štoviše, iznenađuje me da uopće postoje gradovi koji troše više od 15 posto izvornih prihoda na plaće. Takvi gradovi ne trebaju nikome jer, umjesto svojim stanovnicima, svrha su sami sebi. Potpuno druga je stvar da taj prijedlog nema veze s brigom Mosta za lokalnu samoupravu i građane, već je populistički potez s ciljem da svi zaborave da je obećanje bilo ukinuti većinu županija. Da je ikome u novoj vladi stalo do lokalne samouprave, okrupnili bi općine i spojili županije te povećali izvorne prihode gradova radi stvarne funkcionalne decentralizacije. Ovo je bacanje prašine u oči koje se ne tiče većine gradova u RH - ističe sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. Inače, Grad Sisak je krajem 90-ih imao 30-ak zaposlenih, a danas je taj broj gotovo četiri puta viši.

Ni Kutina sa 15 posto problema nema, trenutačna na troškove zaposlenih izdvajaju 12,16 posto izvornih prihoda Grada.

- Iako ovo pitanje nije problematično za Kutinu, moram biti solidaran s nizom drugih gradova. Po mom mišljenju, mislim da to uopće nije prioritetno pitanje i nije nikakva reforma, već odluka koja može biti štetna. Štetna zbog toga što će s nižim plaćama mladi sposobni ljudi bez obzira na svoj lokal-patriotizam radije potražiti posao u privatnom sektoru, a to znači njihov odlazak iz malih sredina i ograničenje sposobnosti lokalne samouprave. Moram reći da nije svaka ušteda zaista i ušteda, a i neobično mi je da nema reakcije od sindikata koji su u nekim drugim pitanjima bili vrlo glasni - kaže kutinski gradonačelnik Andrija Rudić koji smatra da će tih predviđenih 15 posto "ubiti" funkcioniranje manjih gradova i općina.