Odluka u baranjskom Petlovcu
U šest naselja živi 2405 ljudi, upola manje nego 1971. Mladi sele, stariji umiru. Ima i onih koji se odreknu naslijeđa pa ga ostave na teret općini
Sa strahom i strepnjom Martina i Dalibor Kolarić puštaju sinčića Ivana da se igra oko njihove kuće u baranjskom Petlovcu. Dvorište im je, naime, naslonjeno na napuštenu ruševnu kuću.
- Srušio se prvo zabat kuće, ravno na našu kuću. Pao je potom i zid s iste strane, a vrhunac je bio kad se najednom urušio cijeli krov. Vlasnici su umrli, nasljednici ne žive u blizini pa smo svaki put sve to sami morali čistiti i raskrčivati – priča nam Dalibor.
- Najviše nas je strah za dvogodišnjeg sina, nikada nije bez nadzora, no dovoljna je sekunda za nesreću. Viđali smo tu i lisice, štakore, skupljaju se psi pa prelaze i k nama jer je neograđeno - nadovezuje se Martina.
Njihovim će mukama, ipak, uskoro doći kraj jer je ta stara kuća u Rade Končara 52 na popisu za rušenje. Gotovo je stotinjak ruševina u općini Petlovac koje su prava opasnost za mještane, a njih 50-ak je u izuzetno kritičnom stanju. Tužna je to slika Baranje koja iseljava. Kako bi doskočili problemu, Općina će iz proračuna vlasnicima subvencionirati rušenje takvih građevina. Podmirit će im 80 posto troškova uklanjanja, a najviše u iznosu do 8000 kuna. Osigurali su za to ukupno 70.000 kuna za ovu godinu.
I Agrokor duguje općini
- Prijavilo se već petero vlasnika, a još ih je toliko zainteresirano. Mahom su to tzv. nabijače s prijesnom ciglom, građene početkom prošlog stoljeća, u kojima nitko ne živi. Komunalni redar može, po zakonu, vlasnicima zapovjediti rušenje, ali u praksi je to gotovo neizvedivo. Potraga za suvlasnicima traje godinama jer je jedan, primjerice, u Americi, drugi u BiH, treći mrtav – priča komunalni redar Zvonko Rusić.
Mještani se na takve ruševine žale, a općinske službe ne smiju na privatno tlo kročiti niti da ga pokose.
- Dosjetili smo se, stoga, da mi njima ponudimo novac da sami uklone takve kuće jer ima vlasnika koji bi ih srušili, a nemaju sredstava. Ne dajemo novac na ruke, da izbjegnemo eventualne malverzacije, nego vrijednosni kupon – priča nam načelnik Milan Knežević. Dovoljno je da se javi samo jedan suvlasnik, ali on mora pismeno preuzeti na sebe odgovornost dođe li do sporova s drugim suvlasnicima. Vlasnik jedne derutne kuće je i Andrija Bergovec.
- Nisam se još odlučio za rušenje jer stoji više od 8000 kuna, a mirovina mi je mala. Država mi je nakon rata obećala obnovu, ali ništa od toga – govori nam.
U šest naselja živi tek 2405 stanovnika, upola manje nego 1971. Mladi sele, stariji umiru. Ima i onih koji se odreknu naslijeđa pa ga ostave na teret općini. – Jedna obitelj se odrekla kuće na kojoj je 200.000 kuna hipoteke, a vrijednost joj je 93.000 kuna pa mi moramo nadoknaditi tu razliku – navodi on.
Izvorni im je proračun četiri milijuna kuna. Usporedbe radi, Agrokor im duguje 1,2 milijuna kuna zakupa za 1800 hektara zemlje za 2016.
