Istraživanje HZJZ

Najbolja voda pije se u Međimurju, a najgora u Slavoniji

Županije
Voda Fotografija: Sanjin Strukić/PIXSELL
Povišenih koncentracija arsena, željeza, mangana i amonija prirodno ima u vodonosnicima Panonske Hrvatske, a u priobalju klorida i natrija

Gdje se pije najčišća voda u Hrvatskoj? Prema rezultatima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Međimurska i Koprivničko-križevačka županije jedine u 2016. godini nisu imale ni jedan onečišćen uzorak neprerađene, sirove vode s vodocrpilišta. Najveći postotak neispravnih uzoraka, čak 100 posto, imale su Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska i Zadarska županija.

U Međimurju od dvaju vodocrpilišta u Nedelišću i Prelogu do potrošača vodi čak 1070 kilometara cjevovoda, a tako duga mreža jedna je od specifičnosti te županije koja, ipak, odskače po prosječnoj potrošnji. Dok je prosjek Hrvatske 140 litara po stanovniku dnevno, a u EU između 200 i 300, Međimurac dnevno potroši svega 100 litara. Razlog je poslovična štedljivost i snalažljivost, pa se tako vrtovi po selima zalijevaju vodom iz kućnih bunara. Svaka ušteđena kuna je dragocjena.

- Prije desetak godina prodavali smo više vode nego danas, iako godišnje imamo od 300 do 500 novih priključaka. Svjesni smo toga da nećemo prodavati više vode, ali se zato vodi velika briga o njezinoj kvaliteti - kaže Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda. Pojašnjava da se cjevovodi svakodnevno održavaju odzračivanjem i ispuštanjem na rubnim dijelovima naselja, ispituje se i voda koja će tek za 50 dana stići do zdenaca na vodocrpilištima, vodospremnici se redovito čiste, na vodocrpilištima se koristi najsuvremenija oprema, a za odličnu kakvoću vode, uz majku prirodu, zaslužna su i ulaganja u kanalizacijski sustav te zbrinjavanje otpada.

Neispravni uzorci

HZJZ je objavio da su od 371 uzetog uzorka sirove vode po županijama čak 222 (62 posto) bila neispravna, najčešće zbog bakterija. Povišenih koncentracija arsena, željeza, mangana i amonija prirodno ima u vodonosnicima Panonske Hrvatske i nisu rezultat ljudskog djelovanja, pojašnjavaju u HZJZ-u, dok se u priobalnim izvorištima pojavljuje povećana koncentracija klirida i natrija zbog slanih izvorišta, te povišena mutnoća nakon oborina.

Srećom, nije bilo uzoraka zagađenih pesticidima, živom ili kadmijem. HZJZ je analizirao i vodu za piće, dakle onu koja je stigla do krajnjih korisnika. Tu je stanje mnogo bolje. Od 6271 uzorka neispravnih je bilo 227 ili 3,6 posto.

Ni jedan nije pronađen u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji, dok je u postocima najviše onečišćenih, čak 34 posto, otkriveno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je druga Karlovačka s 12,9. Poseban problem su 314 tzv. lokalnih vodovoda izvan javne mreže, na kojima se od 748 uzoraka čak 421 pokazao neispravnim. Najgora je situacija u dijelu Slavonije, na karlovačkom području i u Zagorju.

Građane najviše zanima kvaliteta vode koja dolazi do kućnih priključaka i izlazi iz slavina. Donosimo podatke HZJZ-a po županijama, s time da je prva brojka ukupni broj uzetih uzoraka u 2016., a druga broj neispravnih uzoraka: Zagrebačka županija (421-5), Krapinsko-zagorska (36-0), Sisačko-moslavačka (196-1), Karlovačka (201- 26), Varaždinska (121-0), Koprivničko-križevačka (105-1), Virovitičko-podravska (92-1), Bjelovarsko-bilogorska (124-3), Primorsko-goranska (725-18), Ličko-senjska (81-9), Požeško-slavonska (85-0), Brodsko-posavska (112 -2), Zadarska (272-15), Osječko-baranjska (524-60), Šibensko-kninska (272-1), Vukovarsko-srijemska (53-18), Splitsko-dalmatinska (550-12), Istarska (585-8), Dubrovačko-neretvanska (308-38), Međimurska (44 -0), Grad Zagreb (1364-9).

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje