Završen projekt 'Eko je fora'
U okviru projekta 'Eko je fora' 41 polaznik s područja Vukovarsko-srijemske i Istarske županije završio je program ekološkog proizvođača i svi polaznici stekli su znanje za samostalno bavljenje ekološkom poljoprivredom čime se većina njih planira baviti u budućnosti
Poslije više tjedana trajanja u Vukovaru je obilježen završetak projekta pod nazivom “Eko je fora” u okviru kojega je 41 polaznik s područja Vukovarsko-srijemske i Istarske županije završio program ekološkog proizvođača povrća, voća i aromatičnog bilja. Svi oni stekli su znanje za samostalno bavljenje ekološkom poljoprivredom čime se većina njih planira baviti u budućnosti. Naučili su kako odabrati kulturu, pravilno je tretirati, spriječiti pojavu raznih bolesti, kontrolirati… Osnovni preduvjet za ulazak u ovaj program bio je da se radi o nezaposlenoj osobi.
– Ovaj program bio je prilika da učvrstimo postojeća znanja ali i naučimo mnogo toga novoga. Iz godine u godinu tu dolazi do novih saznanja i ako se čovjek s time želi baviti mora biti u tijeku – rekla je Ana Štalmajer iz Vukovara.
Dosta poslova obavlja se ručno
Njen suprug ima OPG s 1770 sadnica lješnjaka gdje i ona pomaže. Kaže kako je ekološka poljoprivreda zahtjevnija nego konvencionalna pri čemu se dosta poslova mora obavljati ručno, gdje nema prskanja raznim sredstvima…
– I vremenski i fizički je svakako teže, ali se može sve stići, ističe Štalmajer.
Ekološka poljoprivreda iz godine u godinu je sve prisutnija i raširenija među hrvatskih poljoprivrednicima. Jedan od razloga tome su i pojave raznih bolesti, poput salmonele, a kojoj svjedočimo zadnjih dana. Ipak, i pored toga udio ekoloških poljoprivrednih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama u 2015. godini u Hrvatskoj iznosio je 4,93 posto. Hrvatski poljoprivrednici, koji su se odlučili za eko uzgoj, uzgajaju tako najrazličitije sorte voća i povrća poput jabuka, lješnjaka, pšenice, kupina….
– Iz godine u godinu sve više poljoprivrednika odlučuje se za eko uzgoj. Pri tome zamijetili smo kako se najčešće radi o mladim poljoprivrednicima dok oni stariji njoj ne vjeruju i ipak ostaju uz konvencionalnu poljoprivredu kojom se bave godinama, na koju su navikli i koja je radi svih sredstava koja mogu koristiti ipak jednostavnija za provoditi, kaže magistar ekološke poljoprivrede Dragan Dobrić.
Cijene veće i do 40 posto od konvencionalnih
Prema njegovim riječima, građani trebaju znati da je ekološki proizvod samo onaj proizvod koji ima certifikat i potvrdu da se radi o eko proizvodu. Svi drugi proizvodi, koji se prodaju kao eko, nisu ekološki proizvodi. Dobrić pojašnjava kako je ekološka proizvodnja svakako zahtjevnija i skuplja nego konvencionalna počevši od cijene sjemena pa do svega drugoga. Sve to rezultira da cijena proizvodnje ekoloških proizvoda bude viša u nekim slučajevima i do 40 posto od konvencionalne. I cijene eko proizvoda na tržištu su također veće, ali tržište za sada ne prati dovoljno sve njegove prednosti.
– Potrebno je više da svi zajedno radimo na osvještavanju ljudi kako bi znali koje sve prednosti imaju eko proizvodi. Nažalost, suočeni s krizom naši sugrađani i dalje neće kupiti ekološki proizvedene jabuke jer su nekoliko kuna skuplje od onih koje su tretirane više puta. Građani često nisu svjesni kolike količine kroz ishranu u tijelo unose raznih preparata – kaže Dobrić.
Za razliku od ranijih godina, danas poljoprivrednici, koji se bave eko uzgojem imaju na raspolaganju niz sredstava koja su dozvoljena u takvoj vrsti poljoprivrede. Postoji i niz mogućnosti da se nekih nametnika riješe na prirodne načine. I o tome su učili tijekom ovoga programa kojega su provodili Učilište Studium i Diopter otvoreno učilište.
– Zato su svega toga svjesni trgovci i kupci iz drugih zemalja. Oni dolaze kod nas i naručuju ekološki otkup raznih proizvoda koje im mi izvozimo i oni se tako hrane zdravo. U isto vrijeme mi od njih uvozimo proizvode iz konvencionalnog uzgoja – rekao je Dobrić.
