Već devet godina bore se protiv zagađenja
Dio stručnjaka smatra da se plinofikacijom neće riješiti problem zagađenja zraka u Slavonskom Brodu te da će neugodan miris i dalje ostati
Ministri zaštite okoliša Hrvatske i Republike Srpske u Bosanskom Brodu potpisali su protokol o plinofikaciji rafinerije nafte, što bi trebalo rezultirati smanjenjem zagađenja zraka u Slavonskom Brodu. Riječ je o investiciji od oko 3 milijuna eura čiji su nositelji hrvatska tvrtka Crodux i Rafinerija Bosanski Brod. Osim što bi rafinerija od sljedeće jeseni trebala početi raditi na plin, obje strane potpisivanje su opisale i kao značajan privredni događaj koji ima društvenu i političku dimenziju.
Do 1. listopada
– Ovim su stvorene pretpostavke za modernizaciju rafinerije i rješavanje pitanja kvalitete zraka, a ujedno je otvoren prostor za suradnju dvije privatne tvrtke – rekao je ministar Tomislav Ćorić.
Direktor Crodux energetike Branko Radošević naglasio je kako će nakon početnog utvrđivanja stanja uslijediti projektiranje kako bi se produktovod prenamijenio i doveo u stanje priključnog plinovoda.
– Očekujemo da će plin u rafineriju biti pušten do 1. listopada iduće godine – rekao je Radošević. Brođani čist zrak čekaju već devet godina, ali ni ovaj projekt nije prošao bez disonantnih tonova. Iz Sarajeva tako stižu primjedbe zbog čega je sve obavljeno bez državnih institucija BiH, dok neki smatraju i kako se plinofikacijom neće smanjiti zagađenje. Tako, primjerice, stručnjak iz područja zaštite okoliša dr. sc. Viktor Simončić drži kako će se zamjenom korištenja mazuta zemnim plinom smanjiti emisije bezmirisnog sumporova dioksida, ali ne i sumporovodika, koji ima neugodan miris po trulim jajima, merkaptana i raznih sulfidnih ulja koja se oslobađaju prilikom prerade nafte. Visoke vrijednosti lebdećih čestica PM2,5 i PM10, po njemu, ionako se tek manjim dijelom mogu pripisati radu rafinerije. – Bojim se da bi najveći gubitnici mogli postati stanovnici Slavonskog Broda. Plinofikacija rafinerije neće riješiti njihove probleme, već upravo suprotno. Siromašenje će uzrokovati da automobili postanu još stariji, a plin kao energent u domaćinstvima još manje dostupan – smatra Simončić.
Dvije vrste zagađenja
Slična je stava i certificirani stručnjak za zaštitu okoliša iz Slavonskog Broda Tomislav Lukić, koji upozorava da iz rafinerije dolaze dvije vrste zagađenja – procesno i iz ložišta. Procesno zagađenje, u koje spadaju sumporovodik, merkaptani i benzen, uopće se neće smanjiti. – Mi se borimo da plinoficiramo stranu rafineriju, a nijednu od dvije hrvatske rafinerije nismo plinoficirali. Brođani će nakon plinofikacije udisati isti zrak kao i dosad, jer to minimalno smanjenje zagađenja koje dolazi iz rafinerije mi ne možemo osjetiti – rekao je Lukić.
Dio Brođana ipak vjeruje kako će realizacija projekta opskrbe prirodnim plinom Rafinerije nafte Brod rezultirati smanjenjem zagađenja. – Svima je jasno da rijetko koja rentabilna rafinerija u svijetu radi još radi na mazut. U brodskoj rafineriji godišnje kao pogonsko gorivo spaljuju najmanje 100 tisuća tona mazuta najlošije kvalitete. Jasno je odakle dolaze povećane koncentracije lebdećih čestica, sumporova dioksida, pa i benzena – kaže Peter Tot-Đerđ iz udruge Eko-Integral.
