Povezuje dvije obale Save
Putnika danas više nema puno, dnevno desetak, dvadesetak, uz desetak automobila, ali koji bi do najbližeg mosta, onog u Martinskoj Vesi, morali prijeći 10 kilometara pa onda još deset suprotnom stranom Save da dođu do crkve koja im je - preko puta kuće, pojašnjava sklera Stjepan Dinčir
Jedina veza s grobljem, crkvom i trgovinom stanovnicima Desnog Dubrovčaka je skela preko rijeke Save. O toj skeli ovise mještani ovog sela na granici Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije.
- Ova skela znači život. U desnom naselju je starija populacija i svi gravitiraju prema lijevoj strani Save. Oni ju koriste najviše kad su mirovine, idu u poštu, trgovinu ili kod doktora u Posavske Brege tako da im ta skela jako puno znači - kaže nam skelar Stjepan Dinčir. S kolegom Mirkom Paunom 13 sati dnevno radi na skeli koja spaja dvije savske obale u Dubrovčaku.
- To je mobilna prometnica, upisana je u karte, povezuje dvije obale umjesto mosta. Skela je neophodna i da ide tek jedan putnik mi mu moramo omogućiti prijevoz na drugu obalu - dodaje Dinčir.
A putnika danas više nema puno, dnevno desetak, dvadesetak, uz desetak automobila, ali koji bi do najbližeg mosta, onog u Martinskoj Vesi, morali prijeći 10 kilometara pa onda još deset suprotnom stranom Save da dođu do crkve koja im je - preko puta kuće.
- Nekoć su one bile isplative, bilo je puno više ljudi i puno više prometa i onda su te skele davane u najam i ljudi su od tih skela živjeli i imali zaradu. To je danas neisplativo zbog sve manje ljudi, uz to što se nameću sve veće obveze. Skelari sada moraju biti zaposleni, imati srednju školu, sigurnosni uvjeti su postroženi. I mi to nismo više nismo mogli financirati - kazuje nam načelnik Martinske Vesi Stjepan Ivoš.
Konačni cilj mostovi
Skele u Dubrovčaku povezuju dvije županijske ceste, kao i u Tišini. I one su, za vrijeme bivše Jugoslavije, bile pod upravljanjem cestarskih javnih tvrtki. Uspostavom općina, 1993. godine, skele padaju pod njihovu nadležnost. Sadašnji trošak dvije skele za Martinsku je Ves velikih 450.000 kuna, skoro pet posto općinskog proračuna.
- Unazad tri godine srećom smo naišli na razumijevanje Županije i Ministarstva prometa bez kojih ne bi mogli skele financirati sami. Oni daju 250.000 kuna, a mi ostatak - napominje Ivoš.
Sisačko-moslavačka županija ukupno ima četiri skelska prijelaza, po dva u Sunji i Martinskoj Vesi. Za sufinanciranje je iz županijskog proračuna dato po 100.000 kuna Sunji i M. Vesi. Konačni cilj su mostovi.
- Ići ćemo s općinama ka gradnji mostova, prvo jednog ovdje te jednog u Sunji. Nadamo se da ćemo ih moći isfinancirati iz fondova Europske unije - rekao je župan Ivo Žinić prilikom jučerašnjeg potpisivanja ugovora o sufinanciranju skelskog prijevoza. Do gradnje mosta nastojat će se od države izlobirati da preuzmu sufinanciranje skelskog prijevoza kao što je za stanovnike otoka riješen trajektni prijevoz.
Prve procjene pokazuju kako bi cijena jednog mosta, onog u Tišini, bila oko 20 milijuna kuna, a ranije su procjene bile kako je trošak godišnjeg održavanja svih skelskih prijelaza u Hrvatskoj, kojih ima sedam, oko pet milijuna kuna godišnje.
