Satnica 15-ak kuna

Voćari u potrazi za radnom snagom: jabuka rodilo 400 tona, a nema ih tko brati

Županije
Berba jabuka Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL Pogledajte galeriju
Puno je radne snage iselilo, a dosta ih se zaposlilo u javnim radovima – rezimira Domagoj Škobić, konzultant u Tonkovčevom obrtu

Grane se svijaju pod plodovima, jabuke su u voćnjaku u Čepinu, na pet hektara, dobro rodile. Beračica Jasmina Pavlović pažljivo kida jednu po jednu, i tako već tjedan dana.

– Što ne možemo dokučiti rukom s tla, beremo s traktora. Najvažnije je razlikovati prvu i drugu klasu – stručno će Jasmina. Stalni posao nema 11 godina, a četvero je djece teško prehraniti samo suprugovom plaćom.

- Redovito idem u nadnice, satnica je 15-ak kuna, a svaka je kuna važna – rezimira ona.

Berba jabuka je počela, berači su “tražena roba”, a njih kronično nedostaje, što voćare u Slavoniji i Baranji baca u očaj.

– Uspjeli smo specijalnom vjetrenjačom obraniti voćnjak od mraza, natkrili smo ga i zaštitili od leda, navodnjavamo ga, pratimo tehnologije i na koncu je najveći problem ispao naći berače. Srećom, u Čepinu je 9500 stanovnika pa sam nekako skupio 20 radnika – kaže Dražen Tonkovac, vlasnik voćnjaka. Posla će za njih biti barem dva mjeseca jer je na tih pet hektara rodilo, po procjeni, 400 tona jabuka.

Bruto iznos usmjeriti na radnike

– Puno je radne snage iselilo. Usto, dosta ih se zaposlilo u javnim radovima, a raširen je stav kako je lakše raditi u javnim radovima, nego u berbi. I treće, oni koji su na socijalnoj pomoći, kada jedan mjesec prime plaću, taj prvi mjesec dobiju i socijalnu pomoć, no drugi mjesec im se ona smanji za 25 posto, a treći za 50 posto, a stara balkanska izreka kaže “bolje džabe ležati, nego džabe raditi”. Rezultat je to da, primjerice, u jednoj baranjskoj tvrtki nedostaje stotinu sezonaca za berbu jabuka. I potražnja i cijena jabuke su dobri, ali nema ju tko obrati – rezimira Domagoj Škobić, konzultant za proizvodnju u Tonkovčevom obrtu, a i sam voćar.

Uskočiti bi trebala, stava su voćari, država. Sezonce se, naime, zapošljava “na markice” koje im se lijepe u knjižicu.

- Satnicu od, primjerice, 17,5 kuna neto, poslodavac plati 26 ili 27 kuna bruto. Država, dakle, uzme devet kuna. Kava je na moru 15 kuna pa sezonac, praktički, radi dva sata za dvije kave, što je poprilično destimulirajuće. Cijeli bi bruto iznos trebalo usmjeriti na radnike, tako bi ih se motiviralo da rade – prikazuje Škobić. Iako nije dobro miješati voće, dodaje on, kombinacijom koštičavog i jezgričavog voća na plantažama lakše bi pronašli radnike, a i radnici bi tako imali posao deset mjeseci na godinu.

  • Avatar
    zspanco 30. Kolovoz 2017. u 16:36 Neka si svi takvi voćari jebu svojih 15-17 kuna na sat. Ja sam za okladu otišao prosjačiti u gardić od cca 20.000 stanovnika. Za mjesec dana sam naprosio i skupio plastičnih boca neto, 4892,00 kune plus hrana i piće. Nisam jeo u luksuznim restoranima, a pio sam vodu i 3-4 kave dnevno. Muvao sam se po gradu cca 10-12 sati i teškoga rada zaradio lijepe novce. Uz to pala je i lova od oklade (5.000 kn) jer sam se kladio da ću pored jela i pića "zaraditi najmanje 4.500 kn.
  • Avatar
    IvanB. 30. Kolovoz 2017. u 13:33 Uopće mi nije jasno zašto su uvedene te markice? Nadničarenje je uvijek bilo van propisa. Možda je dičnim sabornicima bilo sumnjivo da bi se nadničar sa 15 do 20 kn po satu mogao nenormalno obogatiti.
  • Avatar
    tapiros 30. Kolovoz 2017. u 11:22 Ali ti novci (15-17kn neto) su minimalac, a ljudi koji imaju plantaže jabuka nisu baš neki siromasi. Žalosno je da danas svi gledaju samo na svoj profit i misle si da u RH postoji dovoljan broj jadnika koji će crnčiti za te novce. Realno izračunajte koliko možete zaraditi na ovaj način? 17x10 sati je 170kn dnevno x 6 dana tjedno je 1020kn. Vi ste mrtvi nakon 10 sati branja jabuka - mrtvi i oni vam daju za to 1000kn tjedno?!?!? To je pogrešna politika.
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje