Gotova berba oraha

Zarada je dobra, kilogram košta do 90 kn, ali se urod čeka do 10 godina

Županije
Zlatko Gradinović uzgaja orahe i lješnjake Fotografija: Davor Javorović/PIXSELL Pogledajte galeriju
Kilogram očišćenih oraha košta od 65 do 90 kuna, kao i dva kilograma junetine

Mraz mu je dobrano “srezao” urod pa Zlatko Grladinović očekuje kako će na koncu izvagati 200 do 300 kilograma neočišćenih oraha. Zasadio je 200 stabala 2003. godine u baranjskom Čemincu, a uzgoj je ekološki.

- Rano procvjetaju pa ih je teško sačuvati od proljetnih mrazova, zato orasi i jesu skupi – započinje Zlatko. Sav posao odrađuje ručno, od skupljanja do čišćenja.

- Krupni su i ljuska im je tanka pa ih nije teško očistiti. Veći je uzgoj oraha u Hrvatskoj još u začetku pa je teško i naći nekoga sa strojevima – nastavlja on.

Berba je gotova, a plodovima slijedi mjesec dana sušenja na zraku.

Ulje od oraha u kozmetici

- Prodajem ih trgovinama, nemam vremena za tržnice, a koliko imam, toliko i prodam – kaže Zlatko, koji uzgaja i sedam hektara lješnjaka i tu očekuje osam tona uroda.

Orasi su sve traženiji u svijetu, a veliki tržišni potencijal rezultira i dobrom zaradom. Proizvođači trljaju ruke, ali ne i kuharice jer kilogram očišćenih oraha za kolače stoji od 65 do 90 kuna – koliko i dva kilograma junetine. Osim što su neizostavni u kolačima, posebice božićnima, ulje cijeđeno iz oraha pravi je trend u svijetu kozmetike. Približno je 450 hektara pod orasima u Osječko-baranjskoj županiji, a oko 500 pod lješnjacima, no potencijala ima, procjenjuje se, sigurno za još tisuću hektara nasada.

- Orah je jako zahvalna kultura i zato su postali pravi hit među voćarima, niče sve više plantaža. Većeg posla oko njega ima tek dva, tri puta godišnje, nema posebnih štetnika koji ga napadaju, kao ni bolesti pa mu ne treba ni specijalna zaštita. Lako se, stoga, održava u ekološkoj proizvodnji jer ih se ne mora tretirati pesticidima ni u konvencionalnoj, a kamoli ekološkoj. Značajne su i potpore, po hektaru dosežu i 10.000 kuna. To je sigurno jak motiv – navodi Stjepan Zorić iz Hrvatske voćarske zajednice.

Uzgoj oraha dobar je izbor i za one koji primarno nisu poljoprivrednici.

Bilo je zloupotrebe

- Nasadi do pet hektara mogu se održavati bez posebne mehanizacije, sve se može odraditi ručno i sa svojom obitelji i susjedima, bez angažiranja radne snage. Jedino što se mora sačekati osam do deset godina do pravog uroda. Nigdje u svijetu, inače, orah nije osnovna kultura u proizvodnji, osim u Americi – priča on.

Cijenjena mu je i drvna masa pa u Italiji, dodaje, postoje plantaže oraha zasađene samo zbog trupaca. Dodatni plus mu je što uspijeva na tlima nepogodnima za povrtlarstvo i ratarstvo, primjerice u brdsko-planinskim krajevima, pa je u cijeloj Hrvatskoj, ocjenjuje Zorić, dosta potencijala za podizanje takvih nasada.

- Na nesreću, sustav se i zloupotrebljava pa su plantaže oraha podizane i na za njih neadekvatnim terenima, poput ratarskih površina. Masovno su se, tako, podizale plantaže s necertificiranim sadnicima, koje kasnije nisu ni održavane. Ili su samo obične šibe sadili, a sve to kako bi se dokopali velikih potpora. Bio je to i predmet istrage Ministarstva poljoprivrede, na stotinama hektara u Hrvatskoj podizani su nasadi koji zapravo nisu bile plantaže oraha – ističe Zorić.

Ministarstvo, pak, danas zahtijeva certifcirane sadnice.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje