Inicijativa slavonskih uzgajivača

Zaštićeno podolsko govedo treba brendirati i povećati mu cijenu

Županije
Na zaštićenom prisavskom pašnjaku Gajna kod Oprisavaca na otvorenom u ekstremnim zimskim uvjetima živi izdržljivo podolsko govedo Fotografija: Ivica Galović/PIXSELL Pogledajte galeriju
Zbog prirodne, neisforsirane i zdrave prehrane te cjelogodišnjeg boravka na otvorenom, meso podolca izvrsne je kakvoće

Slavonski uzgajivači žele brendirati zaštićeno podolsko govedo. Unatoč ekstremnim vremenskim uvjetima, snijegu i ledu, za ovu izvornu pasminu koja živi na zaštićenom prisavskom pašnjaku Gajna pokraj Slavonskog Broda nema zime. Naime, podolsko govedo odlikuje gruba, koščata i robusna konstitucija pa je otpornije na hladnoću i druge specifične uvjete.

– Upravo su nam se ovih dana dvije krave otelile po snijegu, jakom vjetru i na minus 10. Oba telića ostala su živa. Naravno da bi i tim životinjama bilo bolje u boljim uvjetima, ali ni noćenje pod vedrim nebom njima ne predstavlja problem dok god imaju dovoljno sijena – kaže Šimo Beneš, predsjednik Brodskog ekološkog društva i upravitelj pašnjačke zajednice braniteljske zadruge Eko-Gajna.

Na Gajni živi trećina populacije ove pasmine, oko 150 grla, koje je od izumiranja spasilo Brodsko ekološko društvo. Zbog prirodne, neisforsirane i zdrave prehrane te cjelogodišnjeg boravka na otvorenom, meso podolca izvrsne je kakvoće. Nažalost, takav prirodni uzgoj u nas nije na cijeni pa uzgajivači muku muče s plasmanom mesa i prerađevina, iako bi ono moglo biti adut domaće turističke ponude.

Na zaštićenom prisavskom pašnjaku Gajna kod Oprisavaca na otvorenom u ekstremnim zimskim uvjetima živi izdržljivo podolsko govedo

Smanjeni poticaji

– U našu je zadrugu udruženo 17 proizvođača kojima smo osigurali svu mehanizaciju i infrastrukturu za ostanak na pašnjaku. Nažalost, neki na zadruge još uvijek gledaju kao na bivše seljačke radne zadruge u kojima se udruživala sva imovina, ne shvaćajući da se ovdje udružuje samo interes i omogućuje da mali proizvođači zajedno postanu jači. Mi želimo da uzgoj podolskog goveda postane isplativa gospodarska djelatnost lokalnom stanovništvu – dodaje Beneš.

U slučaju široke potrošnje, cijena mesa slavonskog podolca bila bi podjednaka, ako ne i veća od cijene tovne junadi. Međutim, od ovog goveda još uvijek nije stvoreno stado koje bi jamčilo brend. Umjesto toga, poticaji su se u nekoliko navrata smanjivali, a i tov traje znatno dulje od konvencionalnog. Ipak, uzgajivači nošeni ljubavlju i inatom ne misle odustati od tradicije. Oni žele podići uzgoj na višu razinu i povećati proizvodnju, ali nedostaje im ekološki certifikat, kojim bi cijena mesa automatski porasla.

– Naš uzgoj je ekološki, jer krave i ljeti i zimi 24 sata na dan žive, jedu i piju na pašnjaku. Problem s certifikatom je u tome što je riječ o našim privatnim grlima koja jesu prebačena na pašnjak zadruge, ali nisu u njezinu vlasništvu. Naša administracija to ne prepoznaje, iako su takve stvari u Europi već riješene – kaže Mijo Jaredić, uzgajivač iz Poljanaca.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje