Ratari imaju velike štete

Zbog žice na mađarskoj granici divljač uništava baranjske usjeve

Županije
Divljač uništava usjeve Fotografija: Dubravka Petrić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Zbog žice na mađarskoj granici, postavljenoj zbog migrantske krize, divljač se nema gdje kretati, a kad je divljač 24 sata na jednom mjestu, uvijek je velika šteta i to pitanje država treba riješiti – ističe Zlatko Stolnik, čelnik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije

- To su inače lovačke priče, ali ja sam zaista zatekao više od stotinu divljih svinja u svom kukuruzu – priča nam, gotovo i sam u nevjerici, ratar Zoran Rajki iz baranjskih Kneževih Vinograda. Nemoguće ih je rastjerati, a priznaje kako u polja pod takvom opsadom ni ne ulazi, zbog vlastite sigurnosti. Baranjskim poljoprivrednicima divljač zadaje muke cijele godine, a konačnu štetu zbrajaju baš u jesen, u doba berbe.

- Kada u proljeće posijemo kukuruz, po dva tjedna dežuramo noću i čuvamo ga od divljih svinja. Ne dođemo li samo jedne noći, na pet hektara zemlje izvade sjeme, sve po redu. Silirao sam nedavno 20 hektara kukuruza, zbog štete od suše, ali i stoga što ne bi ni polovica ostala od divljih svinja – prikazuje Rajki.

Dok hoda po svom vinogradu, Ljudevit Kolar gazi po izrovanom tlu, ali i otrgnutim grozdovima. I to je "djelo" divljih svinja. Pokazuje i izgrizeni klip kukuruza koje su one dovukle iz kukuruzišta preko puta pa ga pojele u njegovu vinogradu.

- Izruju mi vinograd pa u doba berbe gazimo i zapadamo u blatu, a i grožđe poskidaju. Kukuruz polome da prasci mogu doći do klipa, šteta je i do 30 posto, a gdje nema kukuruza, tamo bujaju trava i ambrozija – opisuje Kolar.

Kvote za odstrel

Suncokret je, pak, na meti jelenske divljači, koja mu "elegantno" poskida glave.

- Deset do petnaest posto suncokreta u Baranji strada zbog jelenske divljači – navodi Kolar.

Obojica osiguravaju sve svoje usjeve, no niti jedna osiguravajuća kuća ne želi sklopiti policu koja bi ih štitila od divljači. Da je moguća, premija bi iznosila oko 60.000 kuna.

- Veće su mi štete od divljači, nego od suše, a ne mogu osigurati usjeve – kaže Rajki.

Kolega mu Kolar stavlja na vinograde repelente, kemijska sredstva, koji bi trebali otjerati divljač, no bez većeg je to učinka. On je i lovac, no postoje kvote za odstrel koje se mora poštivati.

Broj je divljači u tom kraju, pak, u znatnom porastu, a stručnjaci tvrde kako je taj problem, zapravo, političko pitanje.

Žica na mađarskoj granici

- Zbog žice na mađarskoj granici, postavljenoj zbog migrantske krize, divljač se nema gdje kretati, a kad je divljač 24 sata na jednom mjestu, uvijek je velika šteta i to pitanje država treba riješiti. Jeleni imaju radijus kretanja 50 do 100 kilometara i jednostavno su žicom stjerani u kut – ističe Zlatko Stolnik, čelnik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije.

U slavonskom dijelu županije, pojašnjava, probleme stvara porast divljih svinja, a u baranjskom jelenske divljači. Samo je jedno lovačko društvo u Baranji, na 3000 hektara, izračunalo čak 500.000 kuna štete u prometu i preko milijun kuna u poljoprivredi u posljednje dvije godine.

Nužna je, nastavlja, i izmjena Zakona o lovstvu, kojom bi se povećao odstrel i riješilo pitanje nadoknade štete.

- Ako je kvota deset, a u lovištu je 500 komada divljači, sve što se iznad te kvote odstreli je krivolov – zaključuje Stolnik.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje