Županije su dokazale svoj smisao kao posrednici između države i malenih mjesta

Zlatko Ževrnja (HDZ), aktualni splitsko-dalmatinski župan već je istaknut kao kandidat svoje stranke na predstojećim izborima za još jedan mandat. Druge stranke, za sada, još nemaju kandidate, odnosno nisu ih službeno predstavili. Sa Ževrnjom smo razgovarali o planovima, projektima, političkoj situaciji i aktualnim temama poput prijepora s Mostovim ministrom Slavenom Dobrovićem oko Centra za gospodarenje otpadom.

Približava se kraj vašeg prvog mandata splitsko-dalmatinskog župana. Jeste li zadovoljni učinjenim i što biste izdvojili kao najvažnije?

Mogu kazati da smo, usprkos općoj financijskoj krizi u svijetu i kod nas, i ne baš velikim financijskim mogućnostima u okviru uistinu skromnog matičnog, izvornog proračuna Županije, uistinu zadovoljni postignutim. Vodeći računa o ravnomjernom razvoju cijele županije, s naglaskom na otoke i Zagoru, gdje su objektivno teži uvjeti za razvoj gospodarstva i lošija demografska slika, cijenim da smo ostvarili većinu zacrtanih ciljeva. Uvijek se može više i bolje, ali svi zaključci županijske Skupštine i drugih relevantnih institucija pokazuju da smo u cijelosti odgovorili na sve izazove i ispunili temeljne funkcije Županije i svih županijskih ustanova, institucija i javnih poduzeća. Vodeći računa o činjenici da Županija ima skoro 160 proračunskih korisnika (od toga 111 srednjih i osnovnih škola), da je to ogroman sustav u kojemu nismo imali nikakvih štetnih događanja, dokazali smo se kao uravnotežen sustav već od prvih bitnih poteza u ovom mandatu, kao što je bio usvajanje Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije koji je bio preduvjet i temelj za svekoliki rast i razvoj gospodarstva na području županije. Posebno sam zadovoljan izgradnjom i obnovom, te nabavkom potrebne opreme za više škola i školskih dvorana, uspostavom Centara izvrsnosti, zasad iz matematike a u budućnosti i iz informatike, robotike i računarstva, fizike, kemije itd.

Nismo dopustili gašenje ni jedne ambulante, ni jedne područne škole, znajući koliko one znače narodu u malim, udaljenim sredinama koje mladi već godinama napuštaju. Uz dosta teške uvjete u zdravstvu, uspjeli smo održati i unaprijediti funkcionalan sustav Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo, otvoriti nekoliko novih ljekarni, te pripremiti građevinske dozvole i sve preduvjete za izgradnju budućeg Galenskog laboratorija u Dugopolju. Koliko možemo, iako to nije zakonska obveza Županije, nastojimo ulagati i u novu opremu splitskog KBC-a, svjesni važnosti te ustanove za cijelu Južnu Hrvatsku i šire.

Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Koje programe iz gospodarstva biste izdvojili?

Kroz Program za poticanje gospodarstva, uz postojeća 22 programa, uveli smo osam novih programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, IT sektora, poticaja u turizmu, do poticaja za žene poduzetnice i poduzetnike početnike.

Zadovoljan sam i radom županijske Agencije za razvoj RERA-e koja je sada osposobljena za još bolje povlačenje novaca iz EU fondova u skoroj budućnosti. Možemo se pohvaliti izvrsnim rezultatima županijske Turističke zajednice, ukupnim rezultatima u dolascima i broju noćenja, kao i osmišljavanjem razvoja novih oblika turizma posebice na području Dalmatinske Zagore.

Ponosan sam na izgradnju lučke infrastrukture, obnovom postojećih i izgradnjom novih luka i lučkih pristaništa (vrijednosti 200 milijuna kuna), kao i rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom desetaka novih kilometara županijskih cesta.

Na koncu, ne zaboravljam istaknuti ogroman pomak koji je nova uprava Regionalnog Centra gospodarenja otpadom ostvarila u zadnje dvije-tri godine, na konačnom stvaranju svih preduvjeta za uspješno gospodarenje otpadom u budućem modernom reciklažnom centru u Lećevici, poštujući sve moguće, stroge ekološke i zahtjevne ekonomske preduvjete.

Postoje li projekti zbog čijeg završetka biste željeli dobiti još jedan mandat?

Zaista, jedan mandat nije dostatan za ostvarenje svega zacrtanoga i zamišljenog u viziji koju sam iznio u svom prvom predizbornom programu za izbore 2013. godine. Prije svega bih istaknuo nekoliko infrastrukturnih projekata od vitalnog značaja za naše građane, koji doduše više ovise o mogućnostima i planovima središnje državne vlasti, ali je za nastavak ili tek početak gradnje takvih projekata itekako važna i uloga i spremnost na suradnju lokalne i područne samouprave. Od čiovskog mosta, čije dovršenje očekujemo u skoroj budućnosti pa do brzog dovršetka i stavljanja u funkciju ceste Trogir – Solin te nastavljanja tog projekta dalje, od Solina prema Omišu. Uskoro dovršavamo ishođenja svih potrebnih dozvola za izgradnju nove ceste od Zagvozda do Imotskog, i tunela Ravča kao i pristupnih cesta od Hercegovine, preko Vrgorca do luke u Drveniku kod Gradca, za koju smo donijeli UPU radi premještanja na bolju poziciju Kad već spominjem tunele, ovisno o mogućnostima državnog proračuna, planiramo pripremiti sve potrebne dozvole i za tunel Kozjak s potrebnim pristupnim cestama. Projektira se i brza cesta Dicmo - Sinj. Županijske ceste planiraju izgradnju novih desetaka kilometara cesta koje otvaraju mogućnosti za daljnje razvojne perspektive županije.

Nastavljate li sufinancirati razvojne projekte općina i gradova?

Prije svega, pred nama je ulazak u završnu fazu ostvarenja svih preduvjeta za povlačenje novca i ishođenje i posljednje potrebne dozvole za izgradnju već spomenutog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici kojega planiramo staviti potpuno u funkciju, sa svim potrebnim sadržajima za zbrinjavanje, recikliranje i ponovnu oporabu komunalnog miješanog otpada s područja cijele županije, najkasnije do kraja idućeg mandata. Očekujemo da će našu dinamiku pratiti sve jedinice lokalne samouprave u čijoj nadležnosti je sanacija postojećih odlagališta otpada i postupno uvođenje koncepta „zero waste“, tj. razdvajanja komunalnog otpada u što je moguće većem stupnju već na mjestu nastajanja.

Nastavljamo s izgradnjom luka i lučkih pristaništa i donošenjem cjelovite pomorske strategije za županiju.

Kroz naš odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu potičemo tridesetak programa i mjera za poticanje i razvoj. Nastavljamo sa strateškim projektima planiranim u Imotsko-bekijskom polju, polju Bunina u Vrgorcu te odvodnjavanju i navodnjavanju sinjskog polja povezanu s projektom izgradnje Hidrocentrale Korita. Svakako Županija nastavlja sufinancirati razvojne projekte općina i gradova na području cijele županije.

Planiramo također izgradnju nekoliko novih škola i školskih dvorana te niz rekonstrukcija postojećih školskih objekata.

Nastavljamo s uspostavom već spomenutog izvrsnog projekta Centara izvrsnosti za robotiku, informatiku, potom fiziku, kemiju i druge tehničke a onda i društvene, jezične, umjetničke i ostale predmete.

Županija će s Ljekarnama SDŽ uskoro započeti izgradnju Galenskog laboratorija, mogli bismo reći prave male tvornice lijekova, prve takve na širem području Dalmacije.

Krećemo s izgradnjom Turističkog informativnog centra u Dugopolju, a očekujemo i dovršenje novoizgrađene zgrade središnjeg županijskog arhiva u Dicmu.

Izdvojio sam samo dio planova koje ćemo zasigurno provesti u sljedećem mandatu.

S Mostovim ministrom Slavenom Dobrovićem sukobljavali ste se oko Lećevice. Što će na koncu biti s Centrom za gospodarenje otpadom?

Postojeće, vrlo štetno i opasno odlagalište otpada Karepovac kod Splita, kao i 20-30 što legalnih što nelegalnih lokacija za odlaganje otpada na području Županije su akutni problem koji zasigurno ne može i neće ubuduće biti toleriran ni od strane EU Komisije, ni od Vlade RH, a s druge strane, kroz planirani regionalni centar gospodarenja otpadom u Lećevici nudimo, kao što rekoh, cjelovito rješenje tog problema. Zbog čega čvrsto ustrajemo na tom projektu kao jedinom realnom opravdanom i održivom rješenju?

Dugo se, vodeći računa o strogim ekološkim zahtjevima i ekonomskoj opravdanosti projekta razmatralo i javno predstavljalo razne prijedloge za najbolju moguću lokaciju,. Na koncu smo postigli da danas imamo sva moguća pozitivna mišljenja svih uprava, ureda, Ministarstava i drugih županijskih i državnih relevantnih institucija. Razumijemo nastojanja ministra Dobrovića za uvođenjem koncepta „zero waste“, ali i on i svi mi moramo biti realni. Niti je svijet počeo niti će završiti s nama. Slikovito kazano, svi bismo rado vozili ferrarija ali sadašnje naše mogućnosti nam, slikovito rečeno, dopuštaju razmišljati o kupovini običnog golfa. Vodeći računa o zakonskom okviru, o dosadašnjim i sadašnjem, tek usvojenom Planu gospodarenja otpadom, o uvjetima predviđenim Direktivom Europske komisije, poštujući sve smjernice i sugestije njihovih konzultantskih tvrtki, dobili smo sve potrebne dozvole i rješenja koja su bili preduvjet ishođenja građevinske dozvole za ovaj Centar. Za razliku od drugih županija i drugih sličnih centara, na neki način smo anticipirali sve što je ministar Dobrović dodatno tražio i predvidio u novom Planu gospodarenja otpadom. Predvidjeli smo rano odvajanje otpada, „na kućnom pragu“, smanjujući tako ukupnu količinu otpada koja bi se dovozila u Lećevicu na svega pedeset posto ukupno proizvedenog miješanog, komunalnog otpada. Ishodili smo sve potrebne dozvole za izgradnju potrebnog broja reciklažnih centara i pet pretovarnih stanica, a uskoro očekujemo da i grad Split dovrši projektiranje šeste, posljednje pretovarne stanice. Osim toga, oko budućeg Centra u Lećevici planirana je sva potrebna infrastruktura za izgradnju objekata u kojima bi se moglo dalje reciklirati papir, plastiku, metal i ostalo što ne bi bilo prethodno odvojeno i obrađeno u pretovarnim stanicama i reciklažnim centrima. Predvidjeli smo i energetsku učinkovitost i samoodrživost samog Centra kroz izgradnju solarnih, fotonaponskih ćelija na samom objektu i u blizini budućeg centra. Zbog svega toga očekujemo snažnu podršku predsjednika Vlade, gosp. Plenkovića, ministra Dobrovića i svih ministarstava uključenih u izgradnju ovoga, za nas i za državu, prevažnoga projekta.

Kakva je vaša suradnja kao župana s Mostovim gradonačelnicima – Omiš, Vrgorac? Pitam s obzirom na to da su HDZ i Most u Vrgorcu u neprestanom verbalnom ratu.

Od izbora za župana nastojim djelovati kao župan svih građana županije, zalažući se za ravnomjerni razvoj cijele županije i ne dijeleći načelnike i gradonačelnike na „naše“ i „njihove“. Primjerice, kod izgradnje luke ili školske dvorane u Supetru nismo zaobilazili gradonačelnicu Ivanu Marković zato što je članica SDP-a. Kao što nismo nikada ni iz jednog razgovora o Muzeju Cetinske krajine, organizaciji Alke i drugim projektima na području Sinja zaobilazili gradonačelnicu grada Sinja, gđu Kristinu Križanac. Općepoznata stvar je da se rado odazovem na svaku svečanu ili radnu sjednicu, razgovor o bilo kojemu problemu s gradonačelnicima primjerice Makarske, Komiže, Supetra, Omiša, Vrgorca, Splita kao i bilo kojega drugoga grada i općine u kojima su trenutno na vlasti moje stranačke kolegice i kolege. To svi (grado)načelnici znaju i respektiraju takav odnos.

Vodeći se tim načelima, s takvim pristupom surađujem i s gradonačelnicima Vrgorca i Omiša, o čemu vam mogu i oni sami posvjedočiti.

Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

A kakva je vaša suradnja s Gradom Splitom, odnosno Ivom Baldasarom?

Kako sam već odgovorio, nakon kampanje i nakon izbora, svi smo mi izabrani predstavljati sve građane. Odazvao sam se na svaki poziv gradonačelnika Baldasara, za neke konkretne probleme smo znali formirati zajedničke timove i povjerenstva i uvijek sam otvoren za suradnju, dati i primiti savjet u korist općeg dobra svih građana. Usudio bih se čak reći da je suradnja gradonačelnika Baldasara, nakon izbora, u vrijeme SDP-ove Vlade, bila s tada „njegovim“ ministrima i Vladom kao što je bila sa Županijom, zasigurno bi grad Split imao puno više projekata i konkretne pomoći od strane Vlade RH.

HDZ je već istaknuo vašu kandidaturu. Koliko mi je poznato, iz drugih stranaka još uvijek nitko nije službeno najavio kandidaturu...

Član sam HDZ-a od najranijih dana utemeljenja stranke. Iza sebe imam bogato i uspješno političko iskustvo kao i solidan broj godina provedenih na odgovornim dužnostima u gospodarstvu i ne bojim se novih izazova. Prije svega bih zahvalio stranačkim kolegicama i kolegama iz Predsjedništva stranke i Županijskog odbora HDZ-a na jednoglasnoj potpori za novu kandidaturu za župana. O drugim mogućim kandidatima mogu samo ponoviti što sam ovih dana govorio u intervjuima za različite medije: demokracija je, natječimo se radom, rezultatima, kompetencijama na dobrobit županije i svih njenih stanovnika.

Idete li na izbore samostalno ili u koaliciji?

Otvoreni smo za razgovore i dogovore sa svim strankama i pojedincima sličnoga svjetonazora i temeljnih opredjeljenja, no cijenim da je još uvijek rano za konačnu riječ o mogućim koalicijama. Nakon što stranačka tijela završe razgovore i pregovore, u dogledno vrijeme, izvijestit ćemo javnost o mogućoj koaliciji i svemu drugomu što se dogovorimo.

Željko Kerum je već izjavio kako njegov HGS neće imati kandidata za župana već će podržati Vas. Možemo li opet očekivati koaliciju – HDZ-ov župan, HGS-ov predsjednik Županijske skupštine – kao što je bilo protekla dva mandata, ako opet dobijete izbore?

Cijenim podršku gospodina Keruma, ali ponavljam, o modalitetima suradnje, detaljima i konkretnim personalnim rješenjima će se razgovarati uskoro, najprije u unutarstranačkim strukturama a onda i međustranački, unutar moguće koalicije stranaka.

Prije nego što ste postali župan bili ste dugogodišnji načelnik Općine Dugopolje. Ako usporedite te dvije funkcije, možete li mi reći s koje pozicije ste u mogućnosti napraviti više?

Načelnici i gradonačelnici imaju više „alata“ u svojim rukama. Imaju na raspolaganju zemljišta, javno-prometne površine, konkretnu imovinu koju mogu staviti u funkciju gospodarstva i kreiranje novih radnih mjesta što im onda omogućuje prikupljanje poreza i stvaranje, rekao bih nove dodane vrijednosti.

S druge strane, župani nemaju takve vrste ovlasti ni mogućnosti da bi mogli ozbiljnije planirati podizanje razvojnih potencijala na višu razinu. Zato bih, iz vlastitog iskustva upravljanja na jednoj i drugoj razini, rekao da je ipak „lakše“ djelovati u općini ili gradu.

Veliki ste zagovornik opstanka županija u današnjem broju. Koji su vaši argumenti?

Nisu to samo moji argumenti. Cijenim da je evidentan opći konsenzus građana i političkih subjekata o povijesnoj, gospodarskoj, upravno-pravnoj utemeljenosti i potrebi za upravo ovakvom regionalnom-područnom samoupravom kakvu imamo od utemeljenja Republike Hrvatske, administrativnim ustrojem koji je, uostalom i ustavna kategorija. Osim toga, jasno je i iz mojih prethodnih odgovora da bi neka „uprava“, neka institucija ionako morala brinuti o otocima i ruralnim krajevima, o „malenim mjestima srca moga“ – rekao bi naš veliki Tin. U bivšoj državi postojala je nekakva mega-zajednica općina, u drugim europskim i nekim susjednim državama tu ulogu imaju kantoni. Srednja razina vlasti između lokalne i državne razine ima svoj puni smisao. U svakom slučaju cijenim da su županije opravdale svoju funkciju i ulogu u dosadašnjem ustroju države.

Što mislite o mogućem smanjivanju broja gradova i općina, što najavljuje Most?

Složio bih se da prostora za racionalizaciju javne uprave i potrebe za određenom reformom svakako ima. Ipak, zanimljivo je da se rijetko govori o potrebi racionalizacije raznih, brojnih državnih agencija, uprava, ureda i javnih poduzeća, dok se s druge strane neprestano mantra o smanjenu broja županija, gradova i općina. Treba izbjegavati parcijalne, paušalne ocjene bez ikakvih studija i konkretnih pokazatelja. Pitali ste me već za Dugopolje, pa u kontekstu ovoga pitanja, mogu potvrditi naša iskustva opravdanosti postojanja tzv. malih općina. Odvajanje najprije Klisa od Solina, potom i Dugopolja od Klisa, je itekako imalo smisla i opravdanosti. Kao što su, prema mojim saznanjima, velika većina gradova i općina uistinu opravdali svoje postojanje. Možda manji dio nije uspio odgovoriti na izazove i potrebe svojih stanovnika. Stoga nisam unaprijed protiv eventualnog spajanja takvih manjih općina ili njihovih upravno-pravnih, financijskih i drugih stručnih službi. Također bih rado podržao prijedloge koji se odnose na traženje rješenja koja bi jamčila veću učinkovitost administracije na svim razinama, sustav nagrađivanja uspješnih i odgovornih, ali i kažnjavanja neodgovornih i nestručnih djelatnika zbog kojih, neopravdano "uhljebima" nazivamo i one koji časno, pošteno, odgovorno i predano rade svoj posao.