Izbornik
Naslovnica Gradovi Velika Gorica
Dugoplanirani projekt u Turopolju sve je bliži svojoj realizaciji

Buduća Kurilovečka šetnica postala bogatija za 100 stabala

Foto: Grad Velika Gorica
Iz raznih natječaja i donacija osigurano je više od 50.000 kuna za sadnice, a doprinijeli su i Grad, PPS Galeković, Eko-obrada i Plemenita općina turopoljska

U gradu se aktivno nastavlja s akcijama pošumljavanja pa je tako prije nekoliko dana i buduća Kurilovečka šetnica postala bogatija za stotinjak stabala. Na inicijativu Sučije Kurilovec Plemenite općine turopoljske, mještane su čekale sadnice na dvije lokacije u Lomničkoj ulici.

Druga sadnja ove godine

Temeljna ideja Plemenite općine Turopoljske – Sučije Kurilovec je obogatiti stari tok potoka Lomnice zelenilom.

- Ovo je druga sadnja ove godine, a cilj nam je da u sljedeće dvije do tri godine zasadimo cijeli potez starog toka potoka Lomnice 
- otkrio nam je župan Plemenite općine Turopoljske Juraj Odrčić, dodavši da je taj potez dug nekoliko kilometara.

Također, za šetnicu su predviđeni brojni društveni, sportski i dječji sadržaji, a ostvarenje ovog cilja sve je bliže.

- Za ovu lokaciju je plan da se u budućnosti krenu graditi razni sadržaji. Za sljedeću godinu znamo da ide jedan dječji park na tom potezu. Također, u suradnji s arhitektom Ivicom Lederom koji je pripremio idejno rješenje projekta i uz potporu Grada Velike Gorice pripremamo dokumentaciju za natječaje, prije svega državne, gdje ćemo aplicirati da se izgrade i staze te drugi sadržaji koji su planirani idejnim rješenjem - kazao je Odrčić.

Ove godine je iz natječaja i donacija osigurano preko pedeset tisuća kuna za sadnice, a da se ovaj prostor još više zazeleni  doprinijeli su pokrovitelji projekta - Grad Velika Gorica, PPS Galeković, Eko-obrada te sama Plemenita općina turopoljska.

Podršku mještanima Kurilovca i Plemenitoj općini turopoljskoj pružio je i velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Ovo je uistinu jedna hvalevrijedna akcija. Podrška za njih što su odlučili posaditi i obogatiti ovako jedno prekrasno područje te da u konačnici ovo bude jedna prekrasna šetnica kada se završi - rekao je Ačkar.

Pokrovitelji ove akcije sa sredstvima za kupnju sadnica bili su PPS Galeković, Eko-obrada, HEP i Grad Velika Gorica.

Inicijativa je, spomenimo, počela u svibnju ove godine zasađivanjem prvih 15 stabala u Kurilovcu. Prema riječima mještana kako piše portal VG danas, radi se o jednoj staroj ideji koja do današnjih dana nije naišla na plodno tlo, no ostvari li se, za starosjedioce Kurilovca, bit će to projekt života.

- Prva ideja za takav projekt postojala je već 2003.godine i prva skica za projekt od tada postoji, međutim tada to nije bilo vrijeme 
da se razmišlja o tome, dok nije došla ideja o sadnji stabala nakon koje je obnovljen taj projekt i u roku od tri mjeseca je napravljena prva urbanistička studija koja nas sve silno veseli. Posebno za mene koji sam odrastao i rođen na Lomnici i koje se sjećam, deset metara dalje od nje sam odrastao, za mene je ovo projekt života - kazao je mještanin Zdenko Sovina za VG danas.

Digitalni registar stabala

Primarno je pokrenut kako bi se zazelenio grad, napravilo više hladovine, a i usput stvorili preduvjeti da se ondje uredi dodatan sadržaj za mještane i sugrađane. Točnije, šetnicu koja spaja gornji i donji dio Kurilovca, takozvani Gorenec i Dolenec, gotovo 1,5 kilometara od Sportskog  centra sve do “škarpe”, odnosno  mjesta gdje se pali poznati jurjevski krijes.

- U proteklih nekoliko mjeseci od strane grada je posađeno na samom početku “Šetnice” desetak stabala, zatim kraj spomenika kurilovečkim braniteljima posađeno je 15 hrastova, mi ćemo ovdje dodati 15 stabala, i na jesen očekujemo još jednu veću sadnju 
kad ćemo saditi hrastove kojih ćemo imati puno više komada.  Zbilja je prepoznat projekt i od mještana koji imaju ovdje firme 
i koji su donatori i očekivali smo pet do deset godina saditi to drveće, ali sada vjerujem da ćemo puno brže - kazao je tada turopoljski župan Juraj pl. Odrčić za VG danas dodajući da projekt prate “Urbani šumari” koji su postojeću vegetaciju upisali u digitalni registar te pripremili plan buduće sadnje.