Velika Gorica krenula je u akciju pošumljavanja, a broj sadnica odgovara godišnjem broju novorođene djece
Jablani, hrast lužnjak, divlja trešnja, poljski jasen, grab, širokolisne lipe, samo su neki od više desetaka tipova zasađenih stabala
Znate li da ime Velika Gorica znači zapravo velika šuma? Iako ćete s prozora svoga stana vidjeti da nas svuda okružuju šume – najbliža već u Kušancu, naš se grad ne doživljava kao zeleni grad. Okolne šume nemaju funkciju javnog prostora pa ćete se prije iz Gorice uputiti na Sljeme ili Maksimir nego u Turopoljski lug. Provjerili smo stoga s gradskim službama koliko je stabala u posljednjih godinu dana zasađeno, ali i koliko ih je uklonjeno.
Akcije sadnji
U posljednjih godinu dana u Velikoj Gorici zasađena su 244 stabla duž gradskih prometnica i u naseljima. Tako je samo uz Ulicu Andrije Kačića Miošića, Ulicu Slavka Kolara te Poštansku ulicu u proljeće zasađeno više od stotinu mladih stabala. Uz sadnje koje su organizirala gradska tijela, provedeno je niz lokalnih akcija sadnji koje su provodile udruge.
Tako je DVD Gradići u svom mjesto posadio 30 novih stabala, a jednak broj je zasadila i udruga Vukovina u srcu. Plemenita općina turopoljska u Lomničkoj ulici u Kurilovcu zasadila je 112 stabala i visokih grmova te tako revitalizirala projekt Kurilovečke šetnice, koji ima za cilj u dužini više od jednog kilometra starog korita potoka Lomnice stvoriti novu urbanu šumu.
Ove udruge, kao i druge koje su stablima obogaćivale svoja mjesta, apliciraju na natječaje te ih uljepšavaju zahvaljujući donacijama i volonterskom radu. Veći donator sadnje stabala bila je Međunarodna zračna luka Zagreb “Franjo Tuđman”, koja se uključila u projekt sadnje stabala oko osnovnih škola.
Tako je kod Habdelića dosađeno 9 stabala, kod Kumičića 49 te kod Hribara 95 stabala. Cilj ovih sadnji je, osim estetske, okolišne i edukativne funkcije stabala u školskim dvorištima, smanjenje razine prizemnog ozona, čime bi se utjecalo na povećanje kvalitete zraka.
Do jeseni 600 stabala
Vrste koje su odabrane u ovim sadnjama pripadaju autohtonoj vegetaciji koja se može naći u okolnim šumama, tj. lokalnoj autohtonoj mješovitoj vegetaciji koja je prisutna u kontinentalnim nizinskim šumama Hrvatske. Jablani, hrast lužnjak, divlja trešnja, poljski jasen, grab, širokolisne lipe, samo su neki od više desetaka tipova stabala koji su zasađeni. Njihov najveći neprijatelj sada su duga sušna razdoblja pa mladim stablima treba pomoć zalijevanjem dok ne razviju korijenje.
Iz gradske uprave su nam odgovorili i da im je namjera godišnje zasaditi oko 600 novih stabala, što odgovara broju novorođene djece u gradu, te bi glavninom sadnje planiranom za jesen ove godine tu brojku i dosegnuli.
Upitali smo i koliko je stabala uklonjeno, a odgovorili su nam da je prema nalozima iz gradskog odjela u zadnjih godinu dana srušeno 78 stabala, uglavnom zbog bolesti i pucanja grana.
