Biser juga Hrvatske obilježava postojanje jednog od najstarijih statuta hrvatskih krajeva
Statut je proglašen 29. svibnja 1272. i pet stoljeća bio je temelj pravnog poretka, do pada Republike 1808. godine
Tijekom 2022. godine Dubrovnik će nizom zanimljivih događanja obilježiti 750. godišnjicu donošenja znamenitog Dubrovačkog statuta. Dubrovački statut jednoglasno izglasan od Velikoga i Maloga vijeća i tadašnjeg kneza, a proglašen je na javnom zboru dubrovačkog puka 29. svibnja 1272. godine. Spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima.
Proglašena i Godina Statuta
Tijekom čitavih pet stoljeća (do pada Dubrovačke Republike 1808.) on je ostao temelj pravnog poretka te postao snažan simbol
dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti. Svojim odredbama o funkcioniranju uprave i sudskim postupcima, o obitelji i
nasljeđivanju, o zločinima i kaznama, o izazovima pomorstva i urbanom životu, Dubrovački je statut idealan vodič u rana stoljeća dubrovačke i europske pravne kulture i živopisan izvor o svakodnevici srednjovjekovnog sredozemnog grada.
Kako bi se ovaj veliki jubilej obilježio na dostojan način, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasilo je 2022. godinu Godinom Dubrovačkog statuta. Uz organizatore, Grad Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Turističku zajednicu grada Dubrovnika, u program obilježavanja ove važne obljetnice svojim su se prigodno
osmišljenim programima uključili i brojni partneri poput gradskih ustanova u kulturi.
Dubrovačke ljetne igre tako će Statut prikazati u intrigantnoj scenskoj formi u sklopu programa 73. festivalske sezone. Umjetnička
škola Luke Sorkočevića priredit će radionice s izložbom “Likovna baština Statuta”, dok se radionicama “Statut i svakodnevica”,
namijenjenim dubrovačkim srednjoškolcima i studentima povijesti, obilježavanju jubileja priključilo i Sveučilište u Dubrovniku – Studij povijest Jadrana i Mediterana.
Središnja proslava održat će se 29. svibnja 2022. godine u palači Sponza s početkom u 20 sati. Uz otvorenje središnje izložbe posvećene Statutu održat će se i predavanje akademkinje Nelle Lonze. Stručnjakinja za pravnu povijest i vrsna poznavateljica
Statuta prikazat će genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima, ukazati na tragove
njegove primjene koja je trajala preko 500 godina, podcrtati simbolično značenje tog zbornika za kolektivni identitet Dubrovačke
Republike te istaknuti jedinstvenu vrijednost Statuta kao vrela o dubrovačkoj srednjovjekovnoj svakodnevici koje sadrži. Na pratećoj izložbi prikazat će se najvažniji rukopisi Statuta, a predočit će se i primjeri iz dugog razdoblja kada je Statut bio na snazi.
Ispred Sponze odvijat će se i prigodni umjetnički program u organizaciji Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Folklornog ansambla Linđo.
Zašto je Statut bio donesen?
U 13. stoljeću Dubrovnik je postao najvažnije trgovačko i pomorsko središte u ovom dijelu Sredozemlja. Stoga su dubrovačkim obrtnicima, trgovcima, pomorcima i poduzetnicima bili potrebni čvrsti i precizni propisi koji bi im jamčili pravnu sigurnost u međusobnim odnosima, kako u gradu tako i u inozemstvu.
– To nije najstariji statut s naše obale jer je Korčula donijela svoj statut sedam godina prije, ali tko god je imao u rukama ta dva statuta vidi da je Dubrovački statut puno opširniji i bolje razrađen. Nema mnogo statuta koji bi bili stariji od Dubrovačkog, jer to je
vrijeme kada se takvi zbornici počinju izrađivati. Uzmimo samo za primjer tada veliku i moćnu Veneciju čiji je statut samo 40 godina stariji od našeg – rekla je na predstavljanju Godine Dubrovačkog statuta u palači Sponza akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Na hrvatskom tek 1990.
Dubrovački statut potvrđuje da je pravni poredak i u predgrađansko doba bio jedini temelj napretka i sigurnosti. Podijeljen je na osam knjiga koje reguliraju različitu pravnu materiju iz svih segmenata života gradske zajednice, a ukupno sadrži 487 glava. Njegove odredbe primjenjivale su se sve do pada Republike 1808. godine. Pisan je na latinskom jeziku i tek je u novije vrijeme doživio svoje prijevode na hrvatski i engleski jezik.
Prvo kritičko izdanje latinskog teksta Statuta uredili su i objavili godine 1904. Baltazar Bogišić i Konstantin Jireček, a prvo cjelovito izdanje hrvatskog teksta objavljeno je tek 1990. godine. Budući da je to izdanje bilo odavno rasprodano, Državni arhiv u Dubrovniku odlučio se 2002. godine za ponovno objavljivanje Statuta. To je izdanje poslije dobilo i engleski prijevod te je još u prodaji.
