Postaje dio protokola
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić i predsjednik Gradskog vijeća Igor Stanišić položili su zajednički vijenac na ulazu u tvrđavu Gripe
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u četvrtak su po prvi put službeno obilježile vlasti Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, a najavljeno je kako će obilježavanje toga dana ubuduće postati dio službenog gradskog i županijskog protokola.
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić i predsjednik Gradskog vijeća Igor Stanišić položili su zajednički vijenac na ulazu u tvrđavu Gripe. U toj je tvrđavi tijekom II. svjetskog rata najprije bio talijanski (fašistički) vojni zatvor, a po dolasku partizanskih komunističkih vlasti pred kraj rata i u poraću tamo su mučeni i iz njega u smrt odvođeni politički neistomišljenici. Svijeće su zapalili predstavnici udruga iz Domovinskog rata.
"Ovo je prvi put da službene vlasti Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije obilježavaju jedan civilizacijski vrijedan datum", istaknuo je Krstulović Opara i dodao kako se vijenac polaže na mjestu gdje je Hrvatska vojska 1991. "dokinula totalitarizam". Kazao je kako je Split "pun rana", a jedna od njih nalazi se u tvrđavi Gripe.
"Tu su fašisti gušili i uništavali one koji su bili za slobodu i protiv fašizma. Nakon njih dolazi Narodno-oslobodilačka vojska i ovdje su od listopada 1944. godine krenuli krici i pucnjava i toga se sjećaju ljudi koji su živjeli ovdje. Oko 350 ljudi ovdje je noć pojela. I što mi znamo o njima - ništa", poručio je gradonačelnik.
Dodao je kako Danom sjećanja govorimo o našoj savjesti prema žrtvama nacizma, fašizma i komunizma, upitavši jesmo li dostojni života u slobodi ako negiramo i zaboravljamo te rane, pri čemu je oprost najbolji lijek za gorčine, ali oprost priznatih nedjela.
I Šošić ističe kako je u tvrđavi Gripe prvo bio fašistički vojni zatvor, a potom su tamo "ubijani hrvatski rodoljubi samo za to što su bili za hrvatstvo". "Dovoljno je spomenuti Goli otok i znamo u kakvom smo totalitarnom sustavu živjeli i u kojem su politički neistomišljenici zatvarani, ubijani i sakaćeni. Taj totalitarni režim je kapitulirao 1991. godine", kazao je Šošić i dodao kako i danas postoje ljudi koji brane taj sustav koji nije imao tržišnu ekonomiju, slobodu medija ni slobodan obrazovni sustav.
Potpredsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić istaknuo je kako Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima još nije u dovoljnoj mjeri zaživio u hrvatskom narodu.
"Hrvatska je žrtva zala i totalitarnih režima- fašističkog, nacističkog i komunističkog, ali komunistički zločini još nisu dovoljno istraženi", rekao je Škorić koji zagovara jednak odnos prema žrtvama svih totalitarnih režima, kao preduvjet za izgradnju zajedništva.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Hrvatskoj.
