Svečano je obilježena 750. obljetnica Dubrovačkog statuta koji je uređivao sve segmente: od komunale i urbanizma do obiteljskog života
Detaljne i pažljivo sročene odredbe Statuta odnosile su se na sve slojeve društva, od pučana do plemstva i obnašatelja vlasti
Proglasom kneza, koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Linđovim balom te jednominutnom zvonjavom zvona dubrovačkih crkava i uz gradsku stražu na trgu Luža započela je središnja svečanost obilježavanja 750. obljetnice Dubrovačkog statuta.
Program je nastavljen u atriju palače Sponza gdje je, uz prigodna obraćanja uzvanika i umjetnički program Kazališta Marina
Držića, otvorena izložba Državnog arhiva u Dubrovniku posvećena Statutu. Uslijedilo je predavanje akademkinje Nelle Lonze
“Dubrovački statut – vodič kroz pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća”.
Kolosalni pravni okvir
Gradonačelnik Mato Franković za svog je obraćanja istaknuo činjenicu da je Dubrovačka Republika donošenjem Statuta uživala i provodila pravno uređenje prije 750 godina. Istaknuo je da je činjenica da se ta zbirka pravnih normi primjenjivala od svoga donošenja u 13. stoljeću sve do pada Dubrovačke Republike dokaz kolosalnosti Statuta kao pravnog okvira tog vremena. Detaljne i pažljivo sročene odredbe Statuta preslikavale su se na svaki segment života i odnosile su se na sve slojeve društva, od pučana do plemstva i obnašatelja vlasti.
– S rukom na Statutu tadašnji su dužnosnici prisezali na časno i predano obnašanje službe. Statutarne uredbe i propisi primjenjivali su se na kneževe, vijećnike, suce, trgovce, obrtnike, pomorce, graditelje, njima su bili strogo regulirani i obiteljski odnosi, komunalno uređenje, urbanistička pravila i svaki segment srednjovjekovne svakodnevice. Dubrovački statut potvrđuje da je i prije 750 godina pravna i društvena uređenost bila jedini jamac napretka i sigurnosti. I u tome nalazim njegovu najveću vrijednost. Bez upoznavanja s Dubrovačkim statutom nemoguće je istinski poznavati dubrovački kolektivni identitet i pojmiti njegove značajke – poručio je Franković.
Zaključio je da bi odredbe i norme sadržane u osam glava Statuta, uz nužne prilagodbe, i danas bile vrijedan putokaz u stvaranju boljeg i pravednijeg društva.
Jedinstvena vrijednost
– Upravo je Akademija priredila prvo, kvalitetom nenadmašivo tiskano izdanje Dubrovačkog statuta 1904. na koje se oslanjaju svi prijevodi, a tom je izdanju glavni priređivač bio naš Cavtaćanin Baldo Bogišić. Nekoliko prijepisa Statuta i danas se čuva u njegovoj zbirci, a Akademija je jedan posudila pa ga možete i vidjeti. Članovi i zaposlenici Akademije stavili su svoje znanje na raspolaganje za ovu proslavu te napravili izložbu i ostale aktivnosti. Iskazala bih notu ponosa što u ovome sudjelujemo – istaknula je akademkinja Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Prikazala je genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima, upozorila na tragove njegove primjene koja je trajala više od 500 godina, podcrtala simbolično značenje tog zbornika za kolektivni identitet Dubrovačke Republike te istaknula jedinstvenu vrijednost Statuta kao vrela o dubrovačkoj srednjovjekovnoj svakodnevici.
Prigodnim govorima prisutne su pozdravili i izaslanica Ministrice kulture i medija Renata Margaretić Urlić, župan Nikola Dobroslavić te ravnateljica Državnog arhiva Dubrovnik Nikolina Pozniak, koja je i otvorila izložbu.
