čazma
Smješten u Bosiljevu, malenom mjestu pokraj Čazme, imao je važnu ulogu u povijesti ovoga kraja te je bio svjedokom brojnih događaja koji su oblikovali živote stanovnika Čazme i okolice
Čuvanje i promicanje povijesnih i arheoloških lokaliteta ključni su za očuvanje kolektivne memorije, identiteta i tradicije zajednice. Lokalitet Gumnik, smješten u Bosiljevu, malenom mjestu pokraj Čazme, predstavlja jedno od takvih važnih mjesta. U proteklim stoljećima ovaj lokalitet imao je važnu ulogu u povijesti ovoga kraja te je bio svjedokom brojnih događaja koji su oblikovali živote stanovnika Čazme i okolice. Stoga se danas njegovo istraživanje, očuvanje i potencijalno uključivanje u turističke ponude nameće kao prioritet.
Povijesna važnost lokaliteta
Lokalitet Gumnik spominje se u povijesnim izvorima kao mjesto srednjovjekovne utvrde zagrebačkih biskupa, koji su u to vrijeme bili važni posjednici i utjecajni članovi društva. Ovo utvrđenje, smješteno na strateški povoljnom položaju kod utoka Glogovnice u rijeku Česmu, omogućavalo je nadzor komunikacija i trgovinskih putova između dvaju biskupskih posjeda – ivanićkog i čazmanskog. Kao prirodna utvrda okružena rijekama, Gumnik je bio prirodno zaštićen s juga i istoka, dok su ga sa sjeverne i zapadne strane dodatno štitili opkopi. Arheološki nalazi s ovog lokaliteta, prikupljeni uglavnom tijekom obrade zemlje na ovalnom platou, potvrđuju postojanje naselja koje datira još iz brončanog doba, a kasnije i iz srednjeg vijeka. Gradski muzej Čazma posjeduje ukupno 83 nalaza s Gumnika, od kojih mnogi ukazuju na život u periodu brončanog doba (2000. – 600. pr. Kr.), ali i na prisutnost u srednjem vijeku. Nalazi uključuju fragmente keramičkih posuda, topovske kugle i željezne klince, koji su svjedoci stambene i obrambene funkcije ovog naselja.
Značaj srednjovjekovne utvrde
Utvrda Gumnik imala je ne samo vojnu već i političku ulogu. Na početku 1387. godine u utvrdi je zatočena hrvatsko-ugarska kraljica Marija Anžuvinska zajedno s majkom, kraljicom Elizabetom. Taj događaj zabilježen je u pisanim povijesnim izvorima kao kriza koja je uzrokovala prijetnje kralja Žigmunda Luksemburškog da će vojnom silom osloboditi kraljicu. Kralj se obratio pristašama pobunjenog plemstva, zahtijevajući oslobađanje kraljice i prijeteći potpunim uništenjem Gumnika. Iako su kraljica Marija i njezina majka već bile prebačene u Dalmaciju, kralj Žigmund je tijekom kolovoza te godine predvodio vojno zaposjedanje Gumnika i proveo neko vrijeme u Čazmi. Ovaj događaj bio je početak serije političkih previranja koja su dovela do konfiskacije posjeda pobunjenih plemića.
Ova povijesna epizoda odražava složene odnose moći unutar Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, kao i važnu ulogu koju je utvrda Gumnik igrala u povijesti srednjovjekovne Hrvatske. Kasnije, 1413. godine, biskupska vlast organizirala je sadnju vinograda kod utvrde, što je bio važan korak u razvoju poljoprivrede i održavanja života oko utvrde. Dokumenti koji spominju ovu sadnju pridonose razumijevanju gospodarskih aktivnosti oko Gumnika i ujedno svjedoče o ekonomskom značaju ovoga lokaliteta za lokalnu zajednicu.
Gumnik je imao važnu vojnu ulogu tijekom osmanskih prodora. Tijekom 16. stoljeća osmanske snage pod vodstvom Ali-bega prodrle su u ovaj kraj, pri čemu su 1586. godine napale područje između Pakraca i Kloštar Ivanića. U području kod utoka Glogovnice uz rijeku Čazmu, kod Gumnika, sukobile su se osmanske snage s hrvatskom vojskom iz Križevaca i Koprivnice, te trupama Tome Erdödyja i Mihajla Sekelja. Bitka je bila izuzetno žestoka, a završila je pobjedom združenih hrvatskih snaga koje su uspjele ubiti Ali-bega. Ova pobjeda je privremeno zaustavila daljnje osmanske prodore u čazmanski kraj.
Obnova utvrde
Grad Čazma je prepoznao značaj Gumnika za očuvanje kulturne baštine te je otkupio ovaj lokalitet, čime je napravljen prvi korak prema sustavnom arheološkom istraživanju i obnovi utvrde. Gradski muzej Čazma u planu ima daljnje arheološke aktivnosti koje bi obuhvatile detaljna istraživanja i konzervaciju pronađenih predmeta, kao i rekonstruiranje dijela utvrde kako bi se prikazao njezin izvorni izgled. Cilj je ne samo očuvanje ovog kulturnog blaga već i stvaranje atraktivne turističke destinacije koja će pridonositi razvoju lokalne ekonomije.
Rekonstrukcija i obnova ovoga lokaliteta mogu se temeljiti na dostupnim povijesnim izvorima i crtežu službenika Margetinca iz 1896. godine. Crtež, koji se čuva u Državnom arhivu u Bjelovaru, prikazuje utvrdu kao nepravilni četverokut s pet kula i znatno višom branič-kulom unutar bedema. Ovaj crtež, iako s dozom rezerve zbog povijesnih interpretacija, može poslužiti kao vrijedan vodič za obnovu Gumnika.
