Najčešće ga ljudi samo odbace u odvod, što nikako nije dobro rješenje. Jestivo ulje koje ostane nakon kuhanja i pečenja jest
biorazgradivo, no može nanijeti štetu biljnom i životinjskom svijetu, a može i začepiti vaše odvode. Kućanstva u Hrvatskoj stvore
višak od oko 9 milijuna litara rabljenog jestivog ulja godišnje ili više od dvije litre po stanovniku.
Neiskorištena masna tekućina nakon prženja nerijetko završi u odvodima, a budući da danas litra ulja košta 21,99 kuna, to znači
da hrvatsko kućanstvo godišnje u kanalizaciju “prolije” oko 50 kuna. Korišteno ulje može se odložiti u reciklažnom dvorištu ili
na pojedinim benzinskim crpkama koji će dalje oporabiti to ulje.
A Samoborci odnedavno više nemaju tih problema jer po novome otpadna jestiva ulja iz kućanstva mogu odlagati na javnim površinama na tri lokacije u gradu. U suradnji s tvrtkom Bio goriva d.o.o. postavljeni su spremnici za prikupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva na javnim ovršinama Samobora.
Tako će građani otpadno jestivo ulje, koje se do sada moglo odložiti samo u reciklažnom dvorištu, moći odlagati i na zelenim otocima
u Slavonskoj ulici i Ulici Josipa Komparea u Samoboru te Tržnoj ulici u Bregani. Postavom ovih spremnika na javne površine građanima Samobora omogućeno je jednostavnije zbrinjavanje ove vrste otpada, što doprinosi očuvanju okoliša jer je prikupljeno otpadno jestivo ulje održiva sirovina za proizvodnju biogoriva, čime se smanjuje emisija CO2.
U spremnik se otpadno jestivo ulje odlaže u korištenoj plastičnoj boci, koju je potrebno dobro zatvoriti prije samog odlaganja.
Dopušteno je odlagati korišteno ulje za kuhanje (primjerice ulje iz friteze, ribljih konzervi) i pokvareno ulje kojem je istekao rok
trajanja, a nije dopušteno odlaganje motornog ulja, otpadnog ulja i maziva te majoneze, masti i maslaca.