Slijede nova istraživanja
U Park šumi Marjan dosad su poduzete brojne aktivnosti. Za sada se ne može ništa točno utvrditi, prije nego završi istraživanje korijena i tla što je predviđeno iduće godine
Zdravstveno stanje Park šume Marjan bila je tema konferencije za medije koja je jučer održana u Banovini na kojoj su govorili zamjenik gradonačelnik Goran Kovačević, direktor Javne ustanove Park šuma Marjan Robert Koharević i dr.sc. Milan Pernek, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarstvo Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog.
- Još uvijek ne zna pravi uzrok sušenja stabala na Marjanu - objavili su na konferenciji dr. sc. Milan Pernek, stručnjak iz Hrvatskog šumarskog instituta i Robert Koharević, ravnatelj JU Park šuma Marjan.
Nisu pronađeni tragovi borove nematode
Ravnatelj Koharević naveo je koje su sve aktivnosti poduzete od kada je uočeno sušenje stabala.
- Početkom godine smo počeli provoditi projekt praćenja strizibube - vektora (prijevoznika) nematode. U kolovozu smo primijetili da je sušenje stabala veće od uobičajenog. Riječ je bila o 100-200 stabala. Odmah smo se povezali sa Šumarskim institutom da bi dobili što relevantniju ocjenu stanja i uzroka sušenja stabala, bilo da je riječ o bolesti, lošem gospodarenju ili nekom trećem razlogu. Do sada nisu pronađeni tragovi borove nematode, iznimno opasnog nametnika, čija pojava bi ugrozila ne samo šumu na Marjanu. Sušenje stabala je uglavnom na prostoru južnog i jugoistočnog dijela Marjana. Posječeno 350, a u planu je sječa još cca 300 stabala- kazao je Koharević, dodavši da se trenutno borovi suše manjim intenzitetom, priopćili su iz Grada Splita.
Nije u pitanju ni potkornjak
Predstojnik Pernek je izrazio zadovoljstvo jer nije pronađen parazit nematoda. - Prvo smo krenuli u istraživanje vektora. Klopke smo postavili na pravcima moguće ugroženosti i vezano za neke radove u blizini Marjana. Analizu smo proveli u Zagrebu, a potom i u Budimpešti. Vektore smo pronašli, ali ne i nematode, što je dobra vijest. Da smo ih pronašli bio bi to europski problem i to bi značilo sječu velikog broja stabala.
Uzrok nije ni dob stabala, jer među osušenim ima i starih i mladih. Po ocjeni stručnjaka ni gospodarenje Park šumom nije uzrok. Nije u pitanju ni potkornjak. Sličnu situaciju smo imali prije dvije godine na području Benkovca i Biograda. To se dogodilo nakon što su tamo prethodno vladale ekstremne klimatske promjene, što je izazvalo stres kod stabala. Mislim da je ovo sličan slučaj, kada se posljedice javljaju sa zakašnjenjem. S obzirom na različitu strukturu osušenih stabala vjerojatno je riječ o njihovoj fiziologiji, dakle otpornosti, odnosno, koliko je stablo snažno bez obzira na dob. Ipak, za sada ništa ne možemo tvrditi, prije nego završimo istraživanje korijena i tla što je predviđeno iduće godine. Ipak mislim da će ova pojava uskoro stati - rekao je Pernek.
