Kad u Dubrovnik uđe šest tisuća ljudi, vrata se zatvaraju

Posjetitelji koji idućeg ljeta budu željeli posjetiti Dubrovnik morat će se najaviti i zakazati svoj termin ulaska u povijesnu jezgru grada. Po gradu se, naime, već postavljaju kamere brojači i kada broj turista u staroj jezgri dosegne šest tisuća, vrata se zatvaraju i nema više ulaza, osim domaćeg stanovništva jer broj ljudi ni u jednom trenutku ne bi smio biti veći od 8000.

To je samo manji dio mjera koje je donio Grad Dubrovnik kako bi ograničio broj turista koji zagušuju povijesnu jezgru, što je i UNESCO-ova preporuka, kako bi se Dubrovnik očuvao za povijest. Gužve u Dubrovniku postale su tolike da su ovoga ljeta komunalni redari regulirali kretanje rijeka ljudi po Stradunu, poput prometnih policajaca na cestama, i određivali prioritet prolaska naguranih turista.

– Trebalo je i dva sata za izaći iz grada! – žale se Dubrovčani, međutim gosti iz cijelog svijeta ne žale vremena ni truda kako bi vidjeli jedan od planetarnih turističkih bisera, neki zbog povijesne baštine, atraktivnih zidina i prirodnih ljepota, drugi zbog Ratova zvijezda i Igara prijestolja.

Navalu turista, čiji se broj udvostručio otprije osam godina, Dubrovnik je odlučio ograničiti, što mu je preporučio i UNESCO, na čijoj je listi zaštićene svjetske baštine.

Noćni obilasci zidina

– U svakom ćemo trenutku točno znati broj ljudi u gradu, imat ćemo ga na displeju. Kada se grad napuni, zaustavit će se kruzeri, autobusi, taksiji neće voziti... Naša procjena je da je 8000 ljudi u jednom trenutku maksimum, s obzirom na sigurnosno stanje, službu spašavanja i evakuaciju, a to je prihvatio i UNESCO. Više od tog broja je gužva, nered, nesigurnost... – kaže gradonačelnik Andro Vlahušić i naglašava kako je Dubrovnik u fantastičnoj poziciji jer se brine kako izaći na kraj s velikim brojem ljudi koji ga žele posjetiti.

– Prije osam godina imali smo pola milijuna gostiju, a ove godine imamo milijun. To su slatke muke! – kaže Vlahušić i naglašava kako je Dubrovnik na samom vrhu svjetske atraktivnosti.

– Mi smo najatraktivniji ‘urbi et orbi’. Dobio sam informaciju iz grupacije Rixos da im je dubrovački hotel najisplativiji na svijetu. Postali smo superprestižni, mi smo svjetska perjanica i imamo pametna rješenja. Ako želiš u Dubrovnik, najavi se i rezerviraj svoju dubrovačku priču! – poručuje Vlahušić koji tvrdi kako je Dubrovnik pretekao Veneciju i Barcelonu i prvi je grad u Europi koji je usvojio prijedlog mjera za rasterećenje gradske jezgre u ljetnoj sezoni.

Osim ograničavanja broja ljudi i regulacije pješačkog prometa, ograničit će se broj dolazaka autobusa na Pile, a naknada prolaska podići će se s 800 na 1500 kuna. Prometnu studiju izrađuje im Fakultet prometnih znanosti. Sva parkirališta bit će označena senzorima, displeji u gradu signalizirat će gdje ima mjesta, a rezervirat će se putem pametnih telefona.

Podići će se cijene ulaznica za zidine na 150, za muzeje na 120 kuna, a uvest će se i noćni obilasci. Smanjit će se i broj ugostiteljskih stolaca na javnim površinama pa će se Stradunom i okolnim ulicama lakše šetati, ali će biti teže naći slobodan stol za večeru.

Broj turista u Nacionalnom parku Krka također svake godine ubrzano raste.

– Park je prostran i ima više atraktivnih lokacija. Nastojimo goste usmjeriti prema uzvodnim lokalitetima na Krki pa nam tako porast posjetitelja bilježe Visovac, manastir Krka, Roški slap i Burnum, ali uza sve te napore ne smanjuje se zanimanje za Skradinski buk – kaže Katia Župan, glasnogovornica Nacionalnog parka Krka. Najavljuje gradnju pristaništa u Skradinu, kako bi optimirali broj posjetitelja koji u park ulaze brodom.

I oni planiraju poskupljenja. Tako će 2017. godine cijena ulaza do Skradinskog buka biti 180 kuna, Roški slap stajat će 50, a manastir Krka, Visovac i Burnum 40 kuna, što je također jedna od mjera kojom nastoje disperzirati goste i rasteretiti Skradinski buk.

– S obzirom na to da od 16 sati gužve prestaju i znatno se smanjuje broj gostiju u parku, prvi put ove godine za Skradinski buk uvodimo nižu cijenu ulaznice poslije 16 sati, a iznosit će 130 kuna. Radimo na prostornoj i vremenskoj disperziji posjetitelja. Mi smo nacionalni park, naša je osnovna misija zaštita prirode, ali nastojimo pružiti gostoprimstvo svima koji žele doći – poručila je Katia Župan.

I Plitvička jezera jedinstvena su u svijetu, zbog čega svake godine tu prekrasnu netaknutu prirodnu čaroliju, spoj rijeke, jezera, slapova i krša, sedrenih barijera, posjećuje sve više turista iz cijeloga svijeta. Zbog toga korist imaju sva okolna naselja koja, osim samih Plitvičkih jezera, nude smještajne kapacitete, pa čak i Karlovac, gdje je broj turista iz Koreje u zadnjih nekoliko godina u velikom porastu.

Fekalno opterećenje slapova

No, prevelika posjećenost, posebno u ljetnim mjesecima, najviše u kolovozu, kada dnevno u Nacionalni park uđe i do 13.500 posjetitelja, postali su ozbiljan problem očuvanju prirodne baštine u parku.

Optimalan broj gostiju dnevno bio bi oko sedam tisuća, sve više od toga postaje problem. Zadnjih godina u ljetnim mjesecima primijećena je povišena bakteriološka zagađenost te fekalno opterećenja velikog slapa. S obzirom na to da je na izvorištu slapa kakvoća vode prve kategorije, moguće je da se ona onečisti kroz Plitvica Selo, kroz koje protječe. Naime, Plitvice imaju kanalizaciju, ali nema pročišćivača na kraju sustava, a budući da je riječ o krškom kraju, ‘miješanja’ vode su moguća. Velik broj posjetitelja teško je kontrolirati i čuvarima nacionalnog parka, jer turisti često skreću sa staza kojima se moraju kretati kako bi uz rub litice napravili što bolje selfi fotografije, zbog čega je bilo puno ozljeda, ali i smrtnih slučajeva. Neki se znaju i okupati u nekom jezeru iako je to zabranjeno.

Upravo je te probleme, ali i pretjeranu apartmanizaciju Nacionalnog parka i okolnih sela, UNESCO primijetio još prije dosta godina i upozorio Hrvatsku da bi ovaj biser mogao skinuti s popisa svjetske baštine ako ne nađe rješenje za smanjenje broja posjetitelja i preveliku apartmanizaciju. Naime, u sezoni Plitvice posjeti više od 1,3 milijuna posjetitelja, a u tom se periodu, posebno ljeti, udeseterostruči i broj stanovnika okolnih naselja. No, ono što je zanimljivo jest činjenica da su i turisti, u upitniku o zadovoljstvu posjetom, kao najveći problem isticali gužve. One, zapravo, najmanje smetaju stanovnicima okolnih naselja koji grade apartmane i često kažu kako će turisti, čak i da Plitvice UNESCO skine s liste zaštićene prirodne baštine, opet posjećivati kao i prije.

No, UNESCO-ova prijetnja ovaj je put ozbiljna i na nju je ovo ljeto podsjetio i Anđelko Novosel, v.d. ravnatelja NP Plitvička jezera, koji je javno rekao da je UNESCO dao rok do veljače iduće godine da se ispuni niz njihovih zahtjeva, odnosno da naprave akcijski plan upravljanja posjetiteljima kojim će se postaviti jasne smjernice o tome na koji će način turisti ubuduće obilaziti Plitvice; u kojem broju, pa i u kakvoj odjeći, a morat će se dati rješenje i za apartmanizaciju, odnosno prostorni plan općine. Ravnatelj Novosel kazao je i da je NP Plitvice u više navrata davao primjedbe proteklih godina na takav prostorni plan, ali nitko, pa ni resorno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, nije reagiralo, odnosno dopuštali su takav način gradnje.