Okrugli stol
Arhitektica Biserka Dumbović-Bilušić napomenula je kako je Zvijezda već nekoliko desetljeća zaštićena kao kulturno dobro, a karlovački urbanizam i arhitektura prepoznati su kao vrijednost.
Kulturni krajolik Grada Karlovca, kao tema okruglog stola održanog u gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić", na stručni je način problematizirala staru gradsku jezgru Zvijezdu kao urbani prostor kojem identitet ne daju samo zgrade i mreža ulica u obliku šestokrake zvijezde, već i ljudi te sve što je oko Zvijezde.
Kako je u uvodnom dijelu predavanja rekla Biserka Dumbović-Bilušić, arhitektica s dugogodišnjim iskustvom u Ministarstvu kulture u službi zaštite spomenika, važno je da su na ovom skupu i zreliji stručnjaci i mladi ljudi, jer je važno imati nadu da će ono što smo dobili u naslijeđe od predaka ostati u dobrim rukama te će se nadograđivati i obogaćivati i u budućnosti.
Naglasila je kako identitet karlovačke Zvijezde ne čini samo prostori i zgrade, mnoštvo malih detalja, "već i zelenilo, vode, ravnica i trave, šančevi, sve što grad čini pripadnim jednom prostoru".
- Današnja polazišta urbanizma i kulturne baštine polaze upravo s tog stajališta da urbani prostor moramo sagledavati u jedinstvu s topografijom i prirodom oko njega. Dakle, priroda i čovjekove aktivnosti u tom prirodnom okolišu je nešto što trebamo sagledati zajedno. Ovaj okrugli stol je primjer kako započeti novi pristup vrednovanju i zaštiti, jer bi se zapravo i stanovnici trebali na neki način sa Zvijezdom identificirati i na na nju početi gledati šire nego do sada - poručila je Dumbović-Bilušić.
Napomenula je kako je Zvijezda već nekoliko desetljeća zaštićena kao kulturno dobro, a karlovački urbanizam i arhitektura prepoznati su kao vrijednost. No, istaknula je, dosad se premalo pažnje posvećivalo i okolnom prostoru u kojem je Zvijezda nastala, njenim šančevima, opkopima i okolnom prostoru, obalama rijeka, močvarnom prostoru, a to je sve ishodiše na kojem je grad nastao.
Upitana ima li Zvijezda, u kojoj uz dobre primjere obnove ima i puno devastiranih pročelja i cijelih zgrada, uopće šansu opstati, Dumbović-Bilušić je odgovorila kako "Zvijezda na svu sreću ima šansu sačuvati se, jer je veliki dio prostora koji je okružuje relativno intaktan, pa se urbanizam i ubuduće može planirati na način da bi se sačuvao identitet".
Predsjednik Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca Zvonimir Gerber i Biserka Schmuck, potpredsjednica Udruge te ujedno i predsjednica Sekcije prirodne baštine, na okruglom su stolu dali svoje viđenje vrijednosti kulturne baštine, krajobraza, pa onda i još šire kulturnog krajobraza.
Schmuck je tako naglasila da je pojam krajobraz izuzetno širok, od brezika daleke Rusije do nagomilanih njujorških nebodera, za Japance to je neki drveni paviljon u japanskom vrtu, za Europljane možda dvorac s prekrasnim parkom Versailles, a da bi se stvar još više usložila treba priznati, kazala je, da različite profesije pojam krajobraz pojme različito.
- Farmer, arhitekt, botaničar, atomski fizičar, frizer ili kemičar mogu potpuno različito gledati i na pojam, ali i na svaki konkretni krajobraz. A kada tomu dodamo još pojam kulturni krajobraz, onda smo tek višestruko proširili osnovni pojam, jer i pojam o kulturi može biti sasvim različit Aboriđinima i Eskimima nego Bečaninu ili Karlovčaninu. No, da karlovački kulturni krajobraz čine i njegovi parkovi, svi će se složiti - rekla je.
Karlovac je desetljećima, zahvaljujući svojim parkovima, nagrađivan u zemlji i inozemstvu, pa se ponekad zna čuti, rečeno je na okruglom stolu, da Karlovac nema parkove, već da parkovi imaju Karlovac.
