Koprivnica ide u novi projekt
Prema prvim grubim projekcijama, sortirnica bi trebala stajati između dva i tri milijuna eura i financirala bi se novcem europskih fondova. Njome bi Koprivnica potpuno zaokružila svoj sustav gospodarenja otpadom
Gradske vlasti u Koprivnici odlučile su prijaviti još jedan važan projekt iz sektora zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada.
Riječ je o planiranoj gradnji sortirnice koja bi trebala niknuti blizu postojeće gradske kompostane ili reciklažnog dvorišta u prigradskom naselju Herešinu. Tako je gradonačelnik Mišel Jakšić donio odluke prema kojima će se za izmjenu projektne dokumentacije za izgradnju sortirnice u Herešinu izdvojiti 15.000 eura, a za uslugu izrade projektne prijave za istu sortirnicu također 15.000 eura.
Ne postoji tržište reciklata
Prema prvim grubim projekcijama, sortirnica bi trebala stajati između dva i tri milijuna eura i financirala bi se novcem europskih fondova. Sortirnicom bi Koprivnica potpuno zaokružila svoj sustav gospodarenja otpadom.
Kako izgleda proces zbrinjavanja otpada u Koprivnici? Komunalac redovito prikuplja mješoviti komunalni na kućnom pragu više od 16.000 korisnika. Svako kućanstvo ima spremnike čija veličina ovisi o potrebama, a stanari u zgradama imaju zajedničke kontejnere. Kućanstva imaju spremnike za miješani komunalni otpad, papir, plastiku i biorazgradivi otpad. Grad i Komunalac izgradili su reciklažno dvorište Herešin, imaju mobilno reciklažno dvorište, veliku kompostanu Herešin te reciklažno dvorište za građevinski otpad. Papir i plastična ambalaža te biorazgradivi otpad prikupljaju se na kućnom pragu, a dodatno se papir i plastika mogu besplatno odložiti na reciklažnom dvorištu. Biorazgradivi otpad besplatno odlaže u Kompostani Herešin.
U Koprivnici ima i oko 70 zelenih otoka za odlaganje papira, plastike, metala i stakla te dvije lokacije za odlaganje tekstila i četiri lokacije za odlaganje otpadnog jestivog ulja. Takav sustav omogućio je Koprivnici da bude predvodnik u zbrinjavanju otpada u Hrvatskoj. Prema podacima za 2022., Prelog i Koprivnica jedini su hrvatski gradovi koji su ispunili zadanu normu od najmanje 60 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Prošlog su tjedna učenici koprivničke Gimnazije Fran Galović, koji s profesorima sudjeluju u projektu Europske unije Erasmus +, sa svojim gostima učenicima i profesorima iz Španjolske posjetili Reciklažno dvorište i Kompostanu Herešin u sklopu aktivnosti projekta
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, Prelog je odvojeno prikupio oko 66 posto otpada, a Koprivnica blizu 61 posto. Taj otpad (plastika, papir, staklo, metal, krupni otpad, biootpad i drugo), dakle, nije završio na odlagalištu. Problem je, međutim, što u Hrvatskoj ne postoji tržište reciklata, pa se za zbrinjavanje takvog otpada, pogotovo plastike, plaćaju veliki iznosi. Nova Kompostana Herešin primjer je dobre prakse i izvan Hrvatske, pa tamo često hodočaste brojne delegacije gradova i obrazovnih ustanova kako bi se upoznali s načinom zbrinjavanja biootpada.
Zbrinjavanje otpada
Tako su, primjerice, i prošli tjedan učenici koprivničke Gimnazije Fran Galović, koji s profesorima sudjeluju u projektu Europske unije, Erasmus +, sa svojim gostima učenicima i profesorima iz Španjolske posjetili Reciklažno dvorište i Kompostanu Herešin u sklopu aktivnosti projekta. Kako bi naučili nešto novo o recikliranju te pravilnom zbrinjavanju otpada, kroz Reciklažno dvorište provela ih je Marina Franjo, tehnologinja gospodarenja otpadom. Nakon obilaska Reciklažnog dvorišta posjetili su Kompostanu Herešin.
