Šibenski muzej s putujućom izložbom o Velištaku ide u Cetinje
Muzej grada Šibenika otvoren je za sve građane: ima vodič za gluhe i za slijepe osobe, nekoliko puta godišnje dolaze im korisnici domova za stare, a djecu s posebnim potrebama vode na arheološka nalazišta
Muzej grada Šibenika ove će godine proslaviti 99. rođendan. Utemeljen je 20. prosinca 1925. godine prigodom obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, a na njegovu otvorenju bio je i Stjepan Radić.
Danasa je smješten u bivšoj Kneževoj palači u neposrednoj blizini šibenske katedrale. U svojim zbirkama čuva brojne predmete muzejske vrijednosti važne za proučavanje šibenske prošlosti od najstarijih vremena do današnjih dana.
Prvi dolazak Hrvata
– Trenutačno je u muzeju izložba More, ljudi, obala, njezino 54. izdanje. Ove je godine tema Faust Vrančić na moderan način – otkriva nam Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika.
Među brojnim izložbama koju organiziraju ističe gostovanje u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju s izložbom Velištak i Velika Mrdakovica, lokalitetima na kojima njihovi stručnjaci rade iskopavanja, a radi se prapovijesti i antici.
– Radimo iskopavanje prapovijesnog lokaliteta u Velištaku kod Čiste Velike. To je toliko važan lokalitet da smo postavili putujuću izložbu. Inače, S Crnom Gorom imamo jako dobru suradnju, bili smo u Herceg Novom i Kotoru, a u kolovozu idemo u Cetinje – navodi Krnčević i dodaje kako u listopadu ista ta izložba gostuje u Muzeju Vučedolske kulture.
Izložba Oracio Fortezza, Remek-djela šibenskog majstora gravera koju postavljaju u suradnji s Galerijom Klovićevi dvori bit će otvorena u Klovićevim dvorima 10. rujna 2024., a u Muzeju grada Šibenika bit će postavljena u ožujku i travnju 2025.
U prosincu otvaramo izložbu o groblju u Vaćanima i Dubravicama iz 7. i 8. stoljeća koja svjedoče o prvom dolasku Hrvata u ove krajeve – govori Željko Krnčević
– Radi je naša kolegica Marina Lambaša u suradnji sa stručnjacima iz Italije, Švicarske i Klovićevih dvora – ističe Krnčević.
U Šibenskom muzeju krajem listopada gostovat će izložbe iz Kabineta Grafike HAZU.
– U prosincu otvaramo izložbu o ranosrednjovjekovnom groblju u Vaćanima i Dubravicama iz 7. i 8. stoljeća koja svjedoče o prvom dolasku Hrvata u ove krajeve – govori Željko Krnčević, po struci arheolog koji se ovom izložbom oprašta od Muzeja grada Šibenika jer odlazi u mirovinu početkom veljače sljedeće godine. Izložbu postavljaju sa Sveučilištem u Zadru s kojim planiraju tiskati monografiju o ranosrednjovjekovnom groblju u Dubravicama i numizmatičkoj zbirci s arheološkog lokaliteta Danila na kojemu obavljaju multidisciplinarna istraživanja u suradnji s Institutom za arheologiju iz Zagreba i Institutom za arheologiju sveučilišta Kardinal Stefan Wyszyńsky iz Varšave.
Među arheološkim lokalitetima na kojima rade istraživanja ističe se i Goriš kod Konjevrata.
– To je jedan izuzetan lokalitet. Riječ je o sakralnom objektu, u promjeru je velik 25 puta 25 metara, veći je od Sv. Donata u Zadru. To je monumentalni lokalitet, imamo sačuvane zidine više od 3 metra. Još ne znamo o kom se vremenskom razdoblju radi, ali smo na najboljem putu da to otkrijemo. Sad radimo konzervaciju, a u listopadu ćemo nastaviti istraživanje – kaže Krnčević. Među planiranim aktivnostima za ovu godinu su i inventarizacije pronađenih predmeta, uglavnom numizmatike, oružja, pečata...
Sudjeluju i na brojnim kongresima: Europskom kongresu arheologa u Rimu, na Arheospeleološkom kongresu imaju izlaganje o spilji sv. Ante, sudjeluju na arheološkom Simpoziju u Varšavi te na Arheološki sajam u Paestumu u Italiji gdje su njihovi stručnjaci već imali zapaženo izlaganje o tome kako uklopiti arheologiju u turizam.
Izrada šibenske kape
Nakon ljeta planiraju organizirati tečaj izrade šibenske kape, a u studenom će obilježiti Međunarodni dan tolerancije.
– Imamo brojne radionice, nastojimo privući ljude u Muzej i pokazati što imamo u depoima. Zato imamo vitrinu mjeseca, populariziramo predmete koje čuvamo. Proveli smo europski projekt Muzej grada Šibenika, muzej za sve. Vodimo računa o slijepim, gluhim, djeci s posebnim potrebama. Napravili smo vodič po muzeju za gluhe, također i za slijepe, a na šest arheoloških lokaliteta napravili smo table na brajici. Djecu s posebnim potrebama dva puta godišnje vodimo na arheološke lokalitete, a korisnike umirovljeničkog doma nekoliko puta godišnje dovodimo u Muzej – navodi ravnatelj Željko Krnčević.
