Riječka luka je dio koridora Baltik – Jadran, a u kratkom roku postat će jako intermodalno odredište na Sjevernom Jadranu, poručio je u ponedjeljak na početku Međunarodne konferencije o moru, prometu i logistici ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.
Vukorepa je naglasio da je sada najveći pojedinačni dioničar u koncesionaru Luci Rijeka d.d. poljska tvrtka OT Logistic, a podsjetio je i na strateško partnerstvo s International Container Terminal Services na kontejnerskom terminalu Brajdica, koji ima teminal i u Poljskoj.
"Luka Rijeka će u kratkom vremenu postati jako intermodalno odredište na Sjevernom Jadranu. Imamo suvremeni postojeći kontejnerski terminal i pozadinski lučki terminal Škrljevo u završnoj fazi realizacije. Do kraja iduće godine imat ćemo i novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, koji će uz operativnu obalu imati dubinu od 20 metara, jedini takav terminal u Sjevernom Jadranu", rekao je Vukorepa.
Dodao je da se 10 kilometara od Zagrebačke obale nalazi prostor za koji Općina Matulji nudi javno-privatno partnerstvo u projektu prometnog i logističkog centra – zone Miklavija, na ukupno 1,5 milijuna četvornih metara koji su povezani željeznicom i cestom.
"Taj prostor želimo zajedno s Općinom Matulji, kao budući logistički intermodalni centar, staviti u funkciju Zagrebačke obale", izjavio je, dodavši da vjeruje da ti projekti mogu zainteresirati velike svjetske operatere.
Naveo je da će se moguće koncesionare Zagrebačke obale upoznati s mogućnostima te zone te da su predstavnici Svjetske banke i konzultanti već obišli to područje. Napomenuo je da će se nakon završetka ceste D 403, koja će povezati Zagrebačku obalu i zapadni dio riječke obilaznice, i kamionski teret moći prebacivati u logistički centar u Matuljima.
Sljedeće godine, najavio je, krenut će postupak za odabir koncesionara Zagrebačke obale, kao i da će se u idućih nekoliko godina uložiti oko 1,3 milijarde kuna. Vukorepa je još rekao da će tijekom konferencije biti potpisan ugovor o suradnji između lučkih uprava Gdanjska i Rijeke te da baltičke luke nisu riječkoj luci konkurencija nego partner.
Državna tajnica Maja Markovčić – Kostelac ocijenila je da ostvareni i projekti koji se ostvaruju ukazuju da je povezanost Baltika i Jadrana već u tijeku i da je riječka luka već dio toga koridora. "Očekujemo da će to biti valorizirano i pokrijepljeno odgovarajućim odlukama tijela EU, na čemu će Vlada, u partnerstvu sa svim zainteresiranima, svesrdno raditi", poručila je.
Kazala je da se, uz izgradnju Zagrebačke obale, radi i na državnoj cesti D 403 te da će gradnja te ceste početi sljedeće godine. Pokrenuti su i željeznički projekti važni za taj terminal, a radi se i na kvalitetnijem obavljanju lučkih operacija i smanjenju administrativnih prepreka.
Govoreći o novom Zakonu o pomorskom dobru, Markovčić – Kostelac kazala je da radne grupe intenzivno rade na pripremi zakona te da će promjene ići ka jačanju odgovornosti lučkih uprava za jačanje pravaca, tereta i konkurentnosti.
Generalna tajnica Europske udruge morskih luka (ESPO) Isabelle Rykbost naglasila je važnost održivosti luka, posebice dekarbonizacije i smanjenja emisija CO2, o čemu će do 2023. biti potpisan međunarodni sporazum. "Želite postati dio Baltičkog koridora i sigurna sam da ćete dobiti potporu za to", kazala je.
Voditeljica ureda Svjetske banke za Hrvatsku Elisabeta Capannelli kazala je je ta baka već dugo hrvatski partner te da su od ukupno pola milijarde ulaganja u pet projekata, dva projekta, vrijedna oko 220 milijuna eura, fokusirana na riječko područje. Naglasila je da je kontejnerski promet u riječkoj luci od 2011. povećan tri put te da nove studije ukazuju da bi se iz riječke luke moglo generirati 0,5 posto BDP-a. Svjetska banka podupire razvoj transportnih koridora i sveukupnu učinkovitost, naglasila je.
Glavna tema trodnevne Međunarodne multidisciplinarne konferencije o moru, prometu i logistici je "Riječka luka kao ulazna vrata koridora Baltik – Jadran". O tome kako povećati konkurentnost riječkog prometnog pravca razgovaraju članovi akademske zajednice, gospodarstvenici iz pomorstva, prometa i logistike, iz zemalja na koridoru Baltik – Jadran. Organizatori konferencije su Lučka uprava Rijeka i Pomorski fakultet u Rijeci, a pokroviteljica je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović.