Nastao pod utjecajem srednjoeuropskih tradicija, ali je razvio vlastite specifičnosti
Početkom 20. stoljeća, točnije 1906., uvedena je funkcija živog Princa Fašnika, koji simbolično "preuzima vlast" od gradonačelnika te objavljuje "proglas", a u tradicionalnom obredu na pokladni utorak uz fašničkog suca Princu biva dosuđena lomača, čime ceremonija doseže vrhunac
Manifestacija se kontinuirano održava još od 1827., s kraćim prekidima tijekom određenih povijesnih razdoblja, a danas je jedan od najpoznatijih pokladnih događaja u Hrvatskoj
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske proglasilo je Samoborski fašnik nematerijalnim kulturnim dobrom, čime je ovaj tradicijski pokladni običaj prepoznat kao važan izraz identiteta grada Samobora i njegove okolice. Samoborski fašnik se kontinuirano održava još od 1827., s kraćim prekidima tijekom određenih povijesnih razdoblja, a danas predstavlja jedan od najpoznatijih pokladnih događaja u Hrvatskoj.
Fašnički balovi u 19. stoljeću
Običaj je nastao pod snažnim utjecajem srednjoeuropskih pokladnih tradicija, ali je s vremenom razvio vlastite specifičnosti, obogaćujući se elementima iz različitih europskih gradova. Prvi pisani spomen Samoborskog fašnika datira iz 1828., kada se bilježi održavanje pokladnih plesova u općinskoj vijećnici. Deset godina kasnije, poziv na fašnički bal upućen je i Zagrepčanima, čime je fašnik počeo privlačiti posjetitelje i izvan lokalnih okvira.
Tijekom 19. stoljeća, fašnički balovi održavali su se u zatvorenim prostorima, no važnu prekretnicu uveo je Josip Kompare, koji je osmislio maskirane povorke ulicama i alegorijska kola. Njegovi satirični komentari i šale kritizirali su tadašnja društvena i politička zbivanja, što je postalo karakteristično za Samoborski fašnik.
Početkom 20. stoljeća, točnije 1906., uvedena je funkcija živog Princa Fašnika, koji simbolično "preuzima vlast" od gradonačelnika te objavljuje "proglas". U tradicionalnom obredu, na pokladni utorak uz fašničkog suca, Princu Fašniku biva dosuđena lomača, čime ceremonija doseže svoj vrhunac. Lutak "Fašnik", koji se spaljuje kao simbol isprike za sve loše u protekloj godini, zadržan je od samih početaka ovog običaja. Tradicionalna proslava pokladnog utorka u samoborskom kraju ne prolazi bez svečanog ručka s puricom i mlincima, a nezaobilazne su i krafne koje daju poseban šarm ovom običajnom veselju.
Očuvanje tradicije
Inicijativu za proglašenje Samoborskog fašnika nematerijalnim kulturnim dobrom pokrenula je etnologinja Lela Ročnović, nekadašnja djelatnica Samoborskog muzeja i autorica knjige "Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik!", a za očuvanje fašničke tradicije zaslužni su mnogi pojedinci, društva, udruge, mjesni odbori i gradske četvrti.
– Ponosni smo što je Samoborski fašnik dobio status nematerijalnog kulturnog dobra te što će biti upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Ovo priznanje potvrda je vrijednosti i značaja našeg fašničkog naslijeđa, koje se njeguje gotovo dva stoljeća. Naš cilj je očuvati tradiciju te dodatno unaprijediti fašnik kao značajnu turističku manifestaciju. Zahvaljujem svima koji su uložili trud i vrijeme kako bi ovaj običaj bio prepoznat, zaštićen i održan do danas. Naš je zadatak čuvati i njegovati tradiciju Samoborskog fašnika, koji će se u svom 199. izdanju održati od 21. veljače do 4. ožujka 2025. – izjavila je gradonačelnica Petra Škrobot.
