Čuvaju uspomene na ljude koji su gradili zajednicu
Područje grada i okolice nekoć je bilo poznato po eksploataciji ugljena, a sve do 1972. godišnje se u prosjeku iskapalo oko 157 tisuća tona
Mursko Središće nekad je bilo poznato po eksploataciji ugljena, u rudnicima je za kruh zarađivalo i do 1700 ljudi iz grada i okolice, a sve do 1972. godine iskapalo se prosječno više od 157.000 tona ugljena godišnje. U povodu obilježavanja Dana rudara kod spomenika "Rudar" u gradskom parku u Murskom Središću položen je vijenac i zapaljene su svijeće u spomen svim bivšim rudarima.
Doprinos razvoju
Polaganju vijenca i odavanju počasti prisustvovali su gradonačelnik Dražen Srpak, predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, potpredsjednici Gradskog vijeća Dragutin Stojko i Renata Kovačić, gradski vijećnici, predsjednica Podružnice umirovljenika Marina Orehovec, rudari te članovi Rudarskog zbora. Prisjetili su se teškog i mukotrpnog rada rudara, hrabrosti i doprinosa razvoju zajednice.
Rudarski je posao tijekom povijesti bio iznimno zahtjevan i opasan, a brojni su rudari stradali radeći u nesigurnim i teškim uvjetima. Nesreće su se događale i zbog kršenja sigurnosnih propisa. Tako je u noći s 8. na 9. studenoga 1961. godine u jami "3. maj" u požaru život izgubilo deset rudara. Požar je izbio između 14. i 15. etaže. Najstariji stradali rudar Stjepan Pintarić imao je 51 godinu, a najmlađi je bio 31-godišnji Ivan Vinko.
Kako bi se sačuvale uspomene na razdoblje vađenja ugljena u Međimurju, u interpretacijskom centru Cimper uređen je multimedijalni postav o ugljenu, tehnologijama iskapanja, utjecaja na zajednicu, života rudara i nesreća.
U Peklenici blizu Murskog Središća 5. lipnja 1870. godine otvorena je prva rudarska jama za kopanje ugljena u Međimurju, pod nadzorom grofa Jurja Feštetića, koji je tada imao koncesiju za eksploataciju rudnog bogatstva u Međimurju. Osim na području Murskog Središća, eksploatacija mrkog ugljena provodila se i na području općina Sv. Juraj na Bregu, Štrigova i Sveti Martin na Muri.
S industrijskom eksploatacijom ugljena otvorenim, dnevnim kopom krenuo je prvi 1919. godine Karlo Vargazon u Peklenici. Prva velika rudarska jama Hrastinka I otvorena je 1925. godine, kada se počinje s podzemnim kopanjem. Josip Kraljić i Josip Majhen otvorili su 1935. godine rudnik ugljena u Murskom Središću.
Umjetnička atrakcija
Nakon Drugog svjetskog rata provedena je nacionalizacija pa su rudnici spojeni u poduzeće Rudnik Peklenica, koje će se kasnije razviti u tvrtku Međimurski ugljenokopi, a ona je sredinom 20. stoljeća bila jedan od najvećih proizvođača ugljena u Hrvatskoj. Rudnici su zatvoreni početkom 1970-ih godina zbog visokih troškova proizvodnje, nedostatka radne snage, loših radnih uvjeta, visoke prosječne dobi radnika i djelomične iscrpljenosti ugljenih rezervi.
U Gradu nastoje očuvati sjećanje na rudare pa je tako prošle godine u povodu Dana grada na šetnici svete Barbare svečano otkrivena nova kulturna i umjetnička atrakcija, skulptura rudara pod nazivom "Rudar Ivek", kao trajna posveta svim rudarima koji su svojim trudom, radom i odricanjem ispisali povijest i oblikovali identitet Murskog Središća.
