Konferencija u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista
Konferencija je namijenjena je poticaju i promociji izvrsnosti i inovativnosti u hrvatskim gradovima
Na ovogodišnjoj manifestaciji Pametni gradovi, koju su zajednički organizirali Poslovni dnevnik i Večernji list, a namijenjena je poticaju i promociji izvrsnosti i inovativnosti u hrvatskim gradovima, proglašeni su laureati u šest kategorija.
Nagrada za Pametne tehnologije otišla je u Makarsku. Dražen Nemčić, zamjenik gradonačelnika, istaknuo je tom prigodom da će im nagrada biti daljnji poticaj za implementaciju novih tehnologija na korist svih građana Makarske.
Nagrada za Pametni sport je otišla u Koprivnicu čiji je gradonačelnik Mišel Jakšić istaknuo važnost ovakvih projekata koji potiču izvornost. “Grad je u vrlo kratkom roku uspio u samom centru grada napraviti jedno funkcionalno i tehnološki opremljeno igralište”, kazao je Jakšić. Nagrada za Pametnu mobilnost je otišla u Split dok je za Pametnu energetiku nagrađen Grad Poreč. Priznanje za Pametnu upravu je otišla u Grad Karlovac, za Inovativnost i modernizaciju je nagrađena i jedna tvrtka i to zagrebački Dalekovod za svoje projekte na sjeveru Europe.
Panelu je dodatnu snagu dala činjenica da su panelisti bili predstavnici gradova koji su protekle godine dobili titulu Pametnog grada. Tako Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba ističe da je pametni grad e grad vizionara te da danas više nije pitanje da li mi to možemo, jer je to pitanje koje smo postavljali jučer. Danas to moramo. Dodaje da je za pametan grad nužna razmjena informacija.
Rješenja skuplja, ali donose prednost
“Nekad su građani trebali biti informirani, a danas se s njima komunicira i djeluje putem interaktivne komunikacije. Rješenje je u sustavnosti. Potrebna je integracija jer ona dovodi do održivosti. U Zagrebu živi 800 tisuća ljudi i on mora preuzeti lidersku poziciju u razvoju noviteta. Za sustavnost je potrebna strategija. U Zagrebu bi ta strategija Smart City trebala biti donesena do polovice 2018. a to će omogućiti integraciju. Mi već sad imamo neka rješenja, ali ona su točkasta i neintegrirana”, kazala je zagrebačka dogradonačelnica. Uvjerena je da su građani već spremni za “pametne projekte”, prije svega kroz segmente prijevoza, sustava gospodarenja otpadom, stambene izgradnje, tehnologija u službi čovjeka: e-dozvole, e-građanin, a što sve dovodi do učinkovite administracije.
Kao i sve metropole, i Zagreb ima mnogo spomenika kulture čije obnova se mora rješavati vrlo sofisticiranih modernih tehnologija. Lana Labaš, direktorica poslovne zone Ivanec, temeljem primjera vlastite jedinice lokalne samouprave, ističe da Pametni grad koristi napredna rješenja te ih čini dostupnima građanima. “Nekad se takva rješenja moraju i više platiti, ali u konačnici donose prednost. Ivanec konstantno radi na prepoznatljivosti kao dobro poslovno okruženje, a za što smo lani i dobili nagradu za Smart City.
Razvijaju se i svi elementi koji to omogućuju. Ulaže se u nove zelene, samoodržive tehnologije”, kaže Labaš. Procjenjuje da građani u manjim sredinama lakše dopiru do gradske uprave te je omogućena veća razina komuniciranja i donošenje odluka na korist građana.
Na tom tragu je i Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga koji naglašava da Pametan grad mora imati viziju. “Komunikacija je središte svega, a konačnici se radi o jednom dugotrajnom procesu. Potrebno je raditi na čitavom sustavu da to postane standard i nešto samorazumljivo svima, a ne samo vizija jednog čovjeka, ili u konačnici jednog grada. Koncept održivosti je najvažniji princip pametnog grada jer sve ostalo je trošak”, naglašava Bassanese.
