Spasitelj povijesti, hodajuća riznica znanja koja ne dopušta zaboravu da proguta bitne događaje turopoljskoga kraja. Kako bi se stariji mogli prisjećati, a mladi naučiti, lomnički kroničar, sedamdesetogodišnji Slavko Stepanić počeo je zapise iz svoga kraja objavljivati na Facebooku, na svome profilu Slavko Stepanić Priče. Tako je sintezom svoje ljubavi prema literaturi i kroničastvu te moderne tehnologije omogućio svima koje povijest zanima da nauče nešto o lomničkoj kući u kojoj je svojevremeno živio i Đuka Čajić, o tome kako su nekoć pogrebne kolone iz Lomnice pješačile sve do Velike Gorice.
Nezaobilazan autor
Slavko Stepanić prije umirovljenja radio je kao radnik u tvornici, ali oduvijek je gajio ljubav prema čitanju i pisanju. Danas se najviše voli odmarati za svojim prijenosnim računalom koje je znatno olakšalo njegovu kroničarsku aktivnost.
– Prije četrdeset godina počeo sam sve zapisivati. Nekad je to bio mukotrpan posao, bilo je teže nešto dodati u tekst ili ispraviti, sve dok nisu došli kompjuteri - govori Stepanić.
Dosad je, naime ispisao 640 stranica o Donjoj Lomnici na kojima se mogu pronaći tekstovi o vatrogascima, lovcima, folklorašima, ali i o životu na selu. Neki su mu tekstovi objavljeni u monografijama i časopisima, a s vremenom je postao nezaobilazan autor u stvaranju različitih monografija.
– Kada je trebalo napisati tekst o Vojku Miklaušiću za manifestaciju njemu u čast, zamolili su me da ga napišem. To što sam pripremio čita se već dvadesetak godina – kaže Stepanić.
Do građe bi često dolazio i zahvaljujući svojim Lomničanima.
– Ljudi imaju stare arhive, seoske zapisnike, a obično bih zamolio da mi to daju ako im ne treba. Sve sam skenirao, prepisivao, digitalizirao i poklonio Državnom arhivu pa su mi oni ustupili neke još starije knjige iz 1890. godine. Tako dođem do drugih materijala. Trudim se i tražim svugdje, a kad mi nešto zatreba, lako to potražim u svojoj arhivi i pišem što treba – govori Stepanić.
Građa može biti sve
Naime, šest je knjiga zapisa, kao i dvije kutije raznih dokumenata poklonio Državnom arhivu.
– Darovao sam i svoju monografiju o Plemenitoj sučiji Donja Lomnica koja nije objavljena, ali je registrirana i zaštićena u Sveučilišnoj biblioteci, kao i “Donjolomnički leksikon” – kaže Stepanić.
Osim aktivnosti na jednoj od najpopularnijih društvenih mreža, Stepanić svoje tekstove objavljuje i na web stranici TURopole, a vodi i stranice Sveti Bartolomej te Slavko Stepanić. Svi tekstovi nastali su i nastaju zahvaljujući brojnoj građi koju pronalazi u svemu: od dokumenata, fotografija do plakata i osmrtnica.