Novo priznanje samoborskoj tradiciji
Dimljena kobasica za kuhanje od usitnjenog svinjskog, goveđeg ili junećeg mesa postala je 37. hrvatski poljoprivredno-prehrambeni proizvod zaštićen pri EU i treći takav sa samoborskog područja
Samoborska češnjovka/češnofka novi je hrvatski proizvod s europskom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija prije tjedan dana u službenom listu EU. Uz češnjovku, u istom je broju meso istarskog goveda - boškarina/
meso istrskega goveda - boškarina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti.
Sedmi u Europi
Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih
oznaka zemljopisnog podrijetla koji su zaštićeni na području cijele Europske unije. Po broju zaštićenih proizvoda Hrvatska je na
visokom, sedmom mjestu među zemljama članicama. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Postupak zaštite naziva samoborska češnjovka/samoborska češnofka počeo je u svibnju 2020. kada je udruga Samoborska
češnofka Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za naziv samoborska češnjovka/
samoborska češnofka.
Samoborska češnjovka/samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/
ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti samoborske češnjovke/samoborske češnofke, koja ovisi o vještini majstora, je i tzv. špajlanje odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem za što je potrebno puno iskustva. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja.
Koliko je samoborska češnjovka/samoborska češnofka značajna za zemljopisno područje u kojem se proizvodi i koliki ugled uživa, svjedoči Festival samoborske češnofke, koji održava grad Samobor u sklopu proljetnog sajma već 10 godina.
- To je važna stvar ne samo za našu udrugu, grad Samobor i Zagrebačku županiju, nego i za cijelu Hrvatsku! Ponosimo se što je češnjovka zaštićena, no pred nama je još puno posla. Najprije ćemo raditi na prepoznatljivosti na lokalnoj razini, zatim na nacionalnoj, a potom i europskoj razini - rekao je Igor Runtas, predsjednik udruge Samoborska češnofka, koja sada ima certifikat
prema kojemu samo njezini članovi i poduzeća unutar Samobora imaju pravo proizvoditi izvornu češnofku.
Novi samoborski zaštićeni proizvod, dodaje, izvrsno se slaže uz samoborsku muštardu, dok se također zaštićena rudarska greblica može poslužiti kao desert na kraju takvog obroka - u šali zaključuje Runtas.
Čak 37 zaštićenih proizvoda
Republika Hrvatska sada ima 37 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirane nazive meso istarskog goveda - boškarina/
meso istrskega goveda - boškarina i samoborsku češnjovku/samoborsku češnofku, registrirani su i nazivi proizvoda: krčki pršut,
ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres, neretvanska mandarina, ogulinsko kiselo zelje/ogulinski kiseli kupus, baranjski kulen, lički krumpir, istarski pršut/istrski pršut, drniški pršut, dalmatinski pršut, poljički soparnik/poljički zeljanik/poljički uljenjak, zagorski puran, krčko maslinovo ulje, korčulansko maslinovo ulje, paška janjetina, šoltansko maslinovo ulje, varaždinsko zelje, slavonski kulen/slavonski kulin, međimursko meso z tiblice, slavonski med, lička janjetina, paška sol, zagorski mlinci, paški sir, bjelovarski kvargl, brački varenik, varaždinski klipič, malostonska kamenica, rudarska greblica, dalmatinska pečenica, dalmatinska panceta, lički škripavac, bračko maslinovo ulje, zagorski bagremov med i zagorski štrukli/zagorski štruklji.
