Rekorder po korištenju fondova
Ulagalo se i ulaže se u gospodarstvo, infrastrukturu, znanost, promet, kulturu, sigurnost, plaže, škole, vrtiće, sport, stanogradnju
Kao odgovorna gradska uprava nastojimo sve šibenske projekte barem jednim dijelom financirati iz bespovratnih izvora hrvatskih ministarstava i fondova, odnosno fondova EU. I u tome itekako uspijevamo – kaže dogradonačelnik Šibenika mr. sc. Danijel Mileta. Šibenik je grad koji spada u hrvatske rekordere po korištenju fondova.
Milijun eura za Podi
Predug je popis svih projekata koje je gradska uprava započela ili završila u prethodnih 10 godina, međutim Mileta je izdvojio ključne.
Gospodarsko-industrijska zona Podi površinom je najveća poslovna u Hrvatskoj, a 2015. je proglašena i najboljom. U njoj je aktivno više od 50 poslovnih subjekata koji zapošljavaju preko 1500 radnika.
– Prije dvije godine smo osvojili milijun eura za nastavak infrastrukturnog opremanja zone iz EU fonda za regionalni razvoj, a ove godine su Hrvatske autoceste krenule u izgradnju novog izlaza s autoceste A1 koji vodi direktno u zonu – ističe Mileta.
Preko gradskog poduzeća Vodovod i odvodnja izgradili su kanalizacijski sustav za niz naselja, spojili zonu Podi na gradski kanalizacijski sustav, izgradili nekoliko crpnih stanica, tlačnih cjevovoda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i izgradili mješoviti kanalizacijski kolektor do Mandaline.
– Također smo izgradili kanalizacijski sustav kroz naselja Brodaricu, Zablaće i Jadrtovac, odnosno otok Krapanj. Ukupna vrijednost ove druge faze izgradnje kanalizacijskog sustava za jugoistočni dio grada, u sklopu koje se rekonstruirao i centralni gradski sustav te proširila vodoopskrbna mreža, je 397 mil. kn od čega nam EU kohezijski fond sufinancirao 68,5%, a Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša sufinancirali 24%. Za otočni vodovod, čime bi svi naši naseljeni otoci bili spojeni na vodoopskrbni cijevni sustav, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobili smo 58 mil. kn, za pročišćivač otpadnih voda za Zaton 17 mil. kn i za vodoopskrbnu mrežu Lepenice 3 mil. kn – govori Mileta.
Izgradili su i pustili u rad Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac vrijedan 196 mil. kn. Za njega su iz Kohezijskog fonda EU bespovratno dobili 130 mil. kn.
Na području znanosti prije sedam godina oformili su prvi studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koji u Šibeniku djeluje pod okriljem Sveučilišta u Zagrebu. Pokrenuli su projekt izgradnje studentskog doma s 332 kreveta koji je prije nekoliko dana otvorio svoja vrata. Vrijednost investicije je 85 mil. kn od čega 80 bespovratnih milijuna dobiveno iz EU fondova. Otvorili su Centar za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut u Mandalini za koji su od EU fonda za regionalni razvoj osvojili 20 mil. kn, od ukupnih 28, i odmah ga napunili korisnicima iz ICT sektora.
Što se tiče prometa, Šibenik je dio europskih projekata Intermodal i UrbEco putem kojih dugoročno žele uspostaviti intermodalni autobusni i brodski javni prijevoz temeljen na inovativnim i ekološkim rješenjima. Izradili su tehničku dokumentaciju koja im je povećala razinu pripremljenosti za financiranje putem EU fondova. Izborili su se i za sredstva za uređenje svih ulaza u grad.
– Nakon nekoliko desetljeća promišljanja što s glavnim gradskim trgom Poljanom, presjekli smo nedoumice te po nagrađenom projektu izradili kompletnu dokumentaciju za troetažnu podzemnu garažu i pješačku površinu samog trga, odnosno okoliša Gradske knjižnice i HNK, između kojih se Poljana nalazi. Preko Gradskog parkinga proveli smo ovu investiciju tešku oko 50 mil. kn. U sklopu istog projekta nabavili smo novih 11 autobusa, informatizirali 17 autobusnih stajališta i izradili prometnu studiju. Ukupni iznos bespovratnih sredstava koji nam je stavljen na raspolaganje za sve navedeno kroz projekt Integrirana mobilnost na području grada Šibenika je preko 73 mil. kn – naglašava Mileta.
Uredili su plažu Banj i izgradili suvremenu plažu na Brodarici koja se proteže na preko 400 metara obalne linije s rekreativnim i dječjim sadržajima te parkirališnim, pješačkim i zelenim zonama za koju su od Ministarstva turizma dobili bespovratnih 1,5 mil. kn.
Centar koralja Zlarin
– Upravo smo završili projekt Hrvatskog centra koralja na Zlarinu koji obuhvaća revitalizaciju zaštićenih objekata na otoku putem stvaranja muzejsko-galerijskog prostora i radionice te podizanje svijesti stanovništva o vrijednosti i jedinstvenosti baštine otoka uz osnivanje škole koraljarstva. Vrijedan je više od 3 mil. eura – ističe Mileta.
Velika su ulaganja u sport i rekreaciju. Obnovljena je glavna sportska dvorana na Baldekinu, kultni sportski objekt Miminac, nogometni stadion na Šubićevcu...
– Mnogi nisu ni znali da u Šibeniku postoji Trg Dražena Petrovića dok ga mi nismo uredili i na njega postavili Draženove tenisice izlivene u bronci, veliku interaktivnu košarkašku loptu koja služi djeci za igru te urbanu opremu koja asocira na elemente šibenske kape – govori Mileta i dodaje kako je najveći i strateški najvažniji sportski projekt pretvaranje bivše vojarne Jamnjak, koja se proteže na 20 hektara, u sportsko-rekreacijsku zonu.
Napravili su i novi dječji vrtić na Jamnjaku i obnovili dječji vrtić Kućicu, a dobili su bespovratna sredstva za obnovu niza drugih vrtića kao i za obnovu OŠ Juraj Šižgorić.
– Nekoliko godina zaredom od Ministarstva kulture dobivali smo sredstva za preuređenje starog kina u polivalentnu dvoranu – kuću umjetnosti Arsen namijenjenu održavanjima kino i kazališnih predstava, kulturno-glazbenih događanja, konferencija i kongresa. Ona živi punim plućima – kaže Mileta.
U suradnji s Caritasom Šibenske biskupije sustavno su riješili pitanje smještaja beskućnika. Pripremaju dokumentaciju za građevinsku dozvolu za novi Vatrogasni dom. Projekt poticane stanogradnje, u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama, rezultirao je izgradnjom 148 stanova na Šubićevcu, a zbog velikog interesa na Biocima se gradi novih 127 stanova.
