šibenik
Međunarodni okrugli stol 'Treba li prostor skrbnika' potvrdio je: Šibenik je postao uzor odgovornog planiranja, održive obnove koja poštuje prostor, baštinu i zajednicu te očuvanja javnog dobra
Šibenik je bio domaćin velikom međunarodnom okruglom stolu na temu "Ima li prostor skrbnika" koji je organizirala Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske. Po riječima glavnog organizatora Jerka Rošina, Šibenik je izabran kao primjer koji pokazuje kako se i u okvirima današnjeg hrvatskog društva mogu postići imponirajući rezultati urbanog i gospodarskog razvoja.
– Težište toga uspjeha u samom je Šibeniku, gradu čiji je prostorni potencijal jedan od najvećih u Hrvatskoj. Skup je bio i prigoda da se na međunarodnoj razini afirmira pomak Hrvatske na putu održivog razvoja, za što su dobivena priznanja inozemnih predavača – rekao je Rošin, koji podsjeća kako je Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske objavila "Deklaraciju o hrvatskom prostoru" kojom traže bolju ustavnu zaštitu prostora, bez kojega se ne može ostvariti ni vlastita država.
Obnova utvrda
– Svi sudionici okruglog stola smatraju da bi se Ustavom trebala još više naglasiti potreba da "more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja" uživaju još naglašeniju zaštitu – pojašnjava Madlena Roša Dulibić, pročelnica za prostorno planiranje Grada Šibenika koji je oduševio sudionike skupa.
Arhitekti, urbanisti, ustavni stručnjaci, sociolozi, novinari, pa i jedan psihijatar stigli su iz Hrvatske, Danske, Kine, Engleske i Slovenije. Redale su se pohvale: "Grad za primjer", "Izvrsna urbana obnova", "Briga o javnim površinama", "Očuvanje prirode".
– Kada to čujete od svjetskih stručnjaka, postajete svjesni koliko podcjenjujemo sami sebe, a imamo dva UNESCO-ova spomenika: katedralu sv. Jakova i tvrđavu sv. Nikole – istaknula je Roša Dulibić koja napominje kako se zadnjih godina promijenila paradigma Šibenika, kontekst u kojem se spominje redovito je pozitivan.
– Tajna je i što izbjegavamo amaterizam i nikad nismo zadovoljni. Znali smo što imamo, što smo naslijedili i što želimo postići. Obnovili smo sve tri kopnene i jednu morsku tvrđavu. Kad se popnete na najstariju šibensku tvrđavu, sv. Mihovila, koja je pretvorena u najljepšu pozornicu na svijetu, kako joj tepaju svi izvođači koji su na njoj nastupili, i pogledate grad koji se prostire pred vama, to je pogled koji se ne zaboravlja! – tvrdi Madlena Roša Dulibić.
Pitamo je kako su se uspjeli othrvati betonizaciji i prekomjernoj izgradnji koju srećemo posvuda na obali.
– Bilo je puno nasrtaja i na naš prostor jer, logično, svojom ljepotom privlači investitore i još ih ima, ali tu smo čvrsti. Uporno odbijamo takve pokušaje i mamac koji se zove komunalni doprinos i komunalna naknada za nas nije dovoljan. Naš cilj nije prikupljanje novca u gradsku blagajnu pod svaku cijenu. Znamo da se ta sredstva brzo potroše, a šteta i devastacija ostaju zauvijek. Osnovna zaštita prostora provodi se putem prostornih planova. Sa svakim izmjenama prostornih planova malo smo stroži pa se i naši građani sve više privikavaju na to da je red u prostoru nužan da bismo mogli živjeti jedni kraj drugih. Posebnu pažnju dajemo na zaštitu pomorskog dobra i u tu svrhu sagledavamo prostor u velikim cjelinama – pojašnjava Madlena Roša Dulibić.
Obala Šibenika vrlo je duga, a interes za nju stalno raste. Grad stoga provodi strateške analize svake obalne cjeline.
– Temeljimo se na geodetskim, hidrografskim elaboratima, kao i studijama utjecaja vjetra i vala. Takav je pristup dugotrajniji i skuplji u početku, ali donosi brže, kvalitetnije i jeftinije rezultate na kraju – ističe Roša Dulibić.
Grad za Šibenčane
Šibenik je jedan od najvećih gradova u RH s 420 km² površine. U vlasništvu ima i oko 23 hektara vrijednog građevinskog zemljišta na području bivše tvornice elektroda i ferolegura, blizu katedrale.
– Iako su postojali pritisci da se pretvori u turistički resort, ostajemo pri viziji nove gradske četvrti. Grad gradimo za Šibenčane, pa će biti atraktivan i gostima. Ne obrnuto – zaključuje Madlena Roša Dulibić.
