U okviru Dana industrijske baštine, koji u Sisku traju do kraja rujna, u ponedjeljak je na sisačkom Metalurškom fakultetu održana manifestacija Sisak MetalFest posvećena očuvanju baštine povezane s proizvodnjom i korištenjem metala.
Brojnim predavanjima, nagradnim igrama, laboratorijskim pokusima i radionicama, veliki broj učenika, studenata i drugih posjetitelja upoznat je s povijesnim razvojem metalurgije, ulogom Siska i Banovine u korištenju rudnih nalazišta i proizvodnji metala te važnosti metala u svakodnevnom životu.
- Sve ranije, kao i današnja civilizacija, nezamislive su bez metala, koji je nezamjenjiv materijal. Nažalost, Hrvatska se, za razliku od drugih zemalja, posebno susjednih, olakao odrekla metalurške proizvodnje - rekao je dekan Metalurškog fakulteta Ladislav Lazić.
Sisak kao grad metala predstavila je pročelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Sisku Ivana Miletić Čakširan.
Kako je napomenula, nalaz od dva milijuna tona željezne šljake na sisačkom i banovinskom području govori kako je već u prapovijesti i antičkom dobu tu bila razvijena metalurška proizvodnja.
Tradiciju u srednjem vijeku nastavila je kamena visoka peć u Bešlincu, rudarenje grofova Zrinskih, a kasnije Željezara Sisak.
Bilo je također riječi o metalima u svemiru i u umjetnosti, o legurama te o dilemi može li se napraviti zlato, kao i o mogućnosti prenamjene objekata industrijske baštine itd.
U organizaciju Sisak MetalFesta, uz Metalurški fakultet, uključili su se Sisačko-moslavačka županija, Gradski muzej Sisak, Konzervatorski odjel Ministarstva kulture, a manifestacija je i jedna od aktivnosti projekta Nova industrijska kultura u Središnjoj Europi - InduCult 2.0, koji je u suradnji osam europskih zemalja, financiran sredstvima programa Interreg Središnja Europa 2014. - 2020. u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.