Sokolarenje zbližava ljude, uči o suživotu i ravnoteži u prirodi

Hrvatsko sokolarstvo uvršteno je nedavno na UNESCO-ovu prestižnu listu nematerijalne svjetske kulturne baštine. Nositelji sokolarenja, ponajprije Hrvatski sokolarski klub te nekoliko sokolarskih klubova iz Zagreba, Karlovca, Šibenika, Slavonskog Broda te ostalih mjesta u Hrvatskoj, aktivno su sudjelovali u izradi nominacije zbog čega je uspješnost pripreme dokumentacije u Ministarstvu kulture i medija rezultirala prihvaćanjem pridruženja multinacionalnoj nominaciji. Uz to, Hrvatski sokolarski klub član je Međunarodne organizacije za sokolarenje i zaštitu ptica grabljivica (IAF).

Jastrebovi u gradskoj vijećnici

Sve to bio je razlog da karlovački gradonačelnik Damir Mandić  ugosti, čestitajući im tako na njihovu radu i rezultatima, sokolare 
Viktora Šegrta, predsjednika Hrvatskog sokolarskog kluba i člana Kluba Roberta Stepančića, te njihove jastrebe Marka i Sambu.

Viktor Šegrt tom prilikom osvrnuo se na vrlo dugu povijest sokolarenja u Hrvatskoj, naglasivši kako je to tradicionalni način lova 
s pticama grabljivicama na divljač u prirodnom okruženju.

– Karlovački nas je gradonačelnik ugostio prvi u Hrvatskoj nakon Bruxellesa i Europskog parlamenta, nas i naše ptice koje su također ‘gosti’ u ovoj vijećnici – kazao je Karlovčanin Viktor Šegrt koji je i prvi učenik sokolar u  Karlovcu, odnosno jedan od dva 
sokolara.

No, karlovački Klub ima 20-ak članova, posebno mladih koje uče o zaštiti prirode, suživotu čovjeka i životinja. Hrvatski sokolarski klub, kazao je Viktor Šegrt, osnovan je 2007. godine u Karlovcu, nakon pauze duge čak pola stoljeća. Potom je uslijedio procvat te kulture lova, odnosa s prirodom, te vrednovanjem uloge ptica grabljivica u očuvanju ravnoteže u prirodi, kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim zemljama.

- Sokolarstvo je tradicionalna lovna disciplina, koja podrazumijeva mnogo letova ptica, ali s vrlo malim uspjehom u lovu, što pomaže i potencijalom plijenu da se izvješti u realnom životu u prirodi. Sokolari su u tom momentu lova dio tisućljetnog momenta između predatora i plijena, na što sokolari nemaju utjecaj. Uglavnom je sve na strani plijena, koji uspije pobjeći. Da bi održale formu, trenirane ptice predatori uživaju u sigurnosti prehrane kod vlasnika, pa žive i znatno dulje od ptica koje žive same u prirodi – kazao je Šegrt.

Podsjetio je da je Karlovac još 2014. godine organizirao prvi europski sokolarski susret na koji su došli sokolari iz Njemačke, Italije, Austrije i drugih zemalja, a prijatelji iz Velike Britanije daju veliku potporu hrvatskom sokolarstvu.

U Hrvatskoj danas ima 150 sokolara s položenim lovačkim i sokolarskim ispitom, a udruge postoje diljem Hrvatske, što svjedoči o velikoj tradiciji sokolarenja u Hrvatskoj.

Za Karlovac, dodao je Šegrt, obnova sokolarstva ima velik potencijal u obnovi lovnog turizma, s obzirom na idealne prirodne uvjete za sokolarstvo.

Sokolarska terminologija

– Zbližavamo ljude bez obzira na vjeru, naciju i boju kože. Sokolari imaju jedinstven rječnik i terminologiju. Svi sokolari uče nazive ptica na svome matičnom jeziku, ali i na latinskom jeziku da bi mogli međusobno komunicirati u svijetu. Uz to, sokolarenje je u 
svakodnevnom jeziku prisutno i u nizu izreka poput one da netko nekoga drži u šaci ili ispod palca, da se najeo do grla ili da mu 
je nečega do grla, ili da vas netko vara, a da vi to ne vidite iako imate otvorene oči. Sve su to termini iz života i ponašanja ovih ptica, dakle iz sokolarske terminologije – kazao je Viktor Šegrt.

Gradonačelnik Damir Mandić rekao je da Karlovac i Karlovačka županija u mnogo čemu mogu biti primjer drugima.

– Možemo biti vrlo ponosni jer to je dio našeg identiteta kao naroda i nacije, definitivno ne samo da nismo isključivi i ne samo da 
ističemo sebe nego u biti baštinimo jednu univerzalnu vrijednost kao što je sokolarstvo. Suživot čovjeka i prirode oslikava se na razne načine, a sokolarstvo je jedan od primjera u kojem se taj suživot oslikava na najbolji mogući način – kazao Damir Mandić.