Sanacija će stajati 3,8 milijuna eura
Dugoročno je rješenje, kažu u šibenskom Centru za gospodarenje otpadom, gradnja energane, za što pripremaju dokumentaciju, a ambicija im je među prvima u Hrvatskoj uspostaviti cjelovit i održiv sustav
Ugovor o sanaciji i zatvaranju odlagališne plohe 1 u Centru za gospodarenje otpadom Bikarac potpisali su šibenski gradonačelnik Željko Burić i Srećko Babić, direktor tvrtke Opera Group, odabrane postupkom javne nabave. Potpisivanju je prisustvovao i direktor tvrtke Bikarac Robert Podrug.
Odlagališna ploha 1 koristila se od 2011. godine, a zatvorena je 2023., nakon otvaranja CGO-a Bikarac, kada je obrada otpada uspostavljena na novoj odlagališnoj plohi. Time je započela nova faza gospodarenja otpadom na području Šibenika, a sada slijedi i završni korak, sanacija i trajno zatvaranje prve plohe.
Nije aktivna, ali je rizik
– Možemo biti iznimno zadovoljni načinom na koji je riješeno pitanje zbrinjavanja otpada, osobito s obzirom na to da je riječ o temi koja izaziva prijepore u gotovo svim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj. Sanacija zatvorenog dijela odlagališta na Bikarcu važan je korak prema održivijem gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša u našem gradu. Ipak, svatko od nas mora i dalje doprinositi smanjenju količine otpada jer je upravo otpad jedan od najvećih zagađivača – istaknuo je gradonačelnik Burić.
Rok za dovršetak radova je osam mjeseci od uvođenja izvođača u posao, a ugovorena je cijena 3,792 milijuna eura. Projekt se sufinancira s 95 posto bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Podrug je objasnio kako je riječ o plohi za prihvat miješanog komunalnog otpada koja, iako više nije u funkciji, i dalje predstavlja potencijalni izvor rizika.
– Od 2023. godine obrađeni otpad preusmjeren je na novu plohu. Od tada je ova izvan funkcije prihvata otpada, a iako više nije aktivna u operativnom smislu, i dalje predstavlja potencijalni izvor rizika zbog mogućeg ispuštanja metana, opasnosti od požara te neugodnih mirisa. Dugoročno gledano, takvo stanje nije ni zdravstveno ni okolišno prihvatljivo, a sanacijom plohe 1 na stručan i odgovoran način riješit će se velik problem – kazao je direktor CGO-a.
Zatvaranje plohe bilo je predviđeno glavnim projektom, a sada se kreće u provedbu.
– Odobrena su sredstva i slijedi postavljanje završnih brtvenih slojeva i vodonepropusne folije te izgradnja plinske instalacije. Metan koji nastaje razgradnjom otpada prikupljat će se putem plinskih bunara i cjevovoda te usmjeravati na baklju za spaljivanje, čime će se spriječiti njegovo ispuštanje u atmosferu. Nakon toga postavit će se završni rekultivirajući zemljani sloj, tako da će se lokacija pretvoriti u ozelenjenu površinu, svojevrsno "zeleno brdo" koje više neće predstavljati ekološku ni zdravstvenu prijetnju – istaknuo je Podrug. Upozorio je i kako je tijekom radova moguće širenje neugodnih mirisa.
Posao je na natječaju dobila tvrtka Opera Group, a ugovor s njezinim direktorom Srećkom Babićem
potpisao je gradonačelnik Željko Burić
– Radit će se na izravnavanju pokosa i bušenju tijela odlagališta radi postavljanja plinskih bunara, što podrazumijeva djelomično otvaranje pojedinih segmenata odlagališta. Realno je očekivati da će neugodnih mirisa biti. No, prednost ove lokacije je udaljenost od naselja pa ne očekujemo da bi eventualni mirisi mogli utjecati na kvalitetu života građana – rekao je Podrug.
Govoreći o budućnosti sustava, naglasio je kako CGO Bikarac već četvrtu godinu radi punim kapacitetom, no količine otpada rastu.
Plaćamo izvoz resursa
– S obzirom na obveze koje je Hrvatska preuzela prema Europskoj uniji, nakon 2035. godine više neće biti dopušteno odlagati više od 10 posto otpada. To znači da ćemo morati prihvatiti rješenja koja su u mnogim europskim državama već standard, energetsku uporabu otpada, odnosno izgradnju energane. U tom smjeru već radimo, u tijeku je priprema dokumentacije, uključujući studiju utjecaja na okoliš. Bez energane sustav dugoročno neće biti održiv – poručio je Podrug.
Trenutačno se, dodao je, gorivo iz otpada izvozi u inozemstvo, gdje se koristi za proizvodnju energije. – Za to plaćamo oko 200 eura po toni, a kada se uračunaju troškovi pripreme, stvarni iznos je i veći. Smatram da je dugoročno racionalnije imati takvo postrojenje nego plaćati drugima da preuzmu resurs iz kojeg potom ostvaruju dodatnu dobit – naglasio je Podrug.
Iskustva europskih gradova, zaključio je, pokazuju da takav model funkcionira, a Šibenik želi biti među prvima koji će u Hrvatskoj zaokružiti cjelovit i održiv sustav gospodarenja otpadom.
