Zaprešić je četvrta lokacija na kojoj su u sklopu projekta pripreme i istraživanja geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja potvrđeni važni pozitivni rezultati. Ostale tri su u Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima, a Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU), rekao je kako u Zaprešiću nisu samo zaključili jedan ciklus nego i dokazali punu operativnost na terenu i sposobnost da viziju energetske tranzicije pretvore u realnost.
Učinak je 100%
– Četiri pozitivne bušotine od četiri istražene lokacije dokaz su da Hrvatska ima bogatstvo pod nogama i stručnjake koji ga znaju pronaći. Nalazište geotermalnog potencijala u Zaprešiću dovoljno je da zadovolji sve potrebe grada za toplinskom energijom, a moguće je da bi već 2028. moglo biti u komercijalnoj upotrebi – istaknuo je Krpan.
Agencija za ugljikovodike time je uspješno zaključila istražne aktivnosti na svim predviđenim lokacijama, ostvarivši stopostotni učinak i maksimalnu uspješnost projekta, čime su, rekao je, ostvareni povijesni rezultati koji otvaraju mogućnost nacionalnoj energetskoj neovisnosti.
Istraživanja u Zaprešiću potvrdila su postojanje geotermalnog ležišta, uglavnom razvijenog u dolomitima, na dubinama većim od 1600 metara, s izvrsnim ležišnim svojstvima, temperaturom iznad 95 stupnjeva Celzijevih i protokom vode od 37 litara u sekundi, što se smatra izvrsnim rezultatom.
Iako je bila riječ o lokaciji s najmanjom raspoloživom količinom prethodnih geofizičkih i bušotinskih podataka pa je vladala i najveća neizvjesnost, nalaz u Zaprešiću potvrdio je da u geotermalnim istraživanjima veći rizik može donijeti i veću nagradu. Sljedeći korak projekta je investicija u tzv. utisnu bušotinu, čiji je nositelj također AZU.
– Utisna bušotina nužna jeza svaku lokaciju uspješnog istraživanja geotermi koje rade na principu proizvodno-utisnog para bušotina. Ono što se proizvede nastoji se utisnuti kako bi se održavali tlak i temperatura u ležištu – pojasnio je Krpan.
Geotermalni potencijal Zaprešića važan je preduvjet za održiva, dugoročna i povoljnija rješenja u sustavu grijanja za kućanstva te industrijsku i komercijalnu namjenu.
– Prije svega dva mjeseca bili smo na istom mjestu kako bismo najavili početak radova u projektu koji je od izuzetne važnosti za naše građane i gospodarstvo. Zahvaljujem Agenciji za ugljikovodike na stručnom pristupu i veselim se nastavku suradnje –zadovoljan je bio zaprešićki gradonačelnik Željko Turk.
Istaknuo je i kako se geotermalna energija pokazala dobrodošlom i korisnom u projektu budućeg gradskog bazena te poduzetničkoj zoni Falečnjak, u kojoj će, većim dijelom, svoje kapacitete proširiti grupacija Končar, budući da se obje planirane investicije nalaze u neposrednoj blizini same bušotine.
Rekord na istoku
Projekt pripreme i istraživanja geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja financiran je sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u ukupnoj vrijednosti od 50,8 milijuna eura, od čega se na Zaprešić odnosi oko 10,5 milijuna. Istražne i bušačke radove izvela je tvrtka Crosco, članica INA Grupe, pod stručnim vodstvom Agencije za ugljikovodike.
U lipnju prošle godine u Velikoj Gorici utvrđena je ležišna temperatura viša od 100 stupnjeva Celzijevih, a analize su potvrdile da taj izvor može zadovoljiti gotovo 60 posto potreba toplinskog sustava grada. Vrijednost investicije premašila je 11 milijuna eura. Lanjskoga je kolovoza pak i u Osijeku potvrđena ležišna temperatura također viša od 100 stupnjeva Celzijevih, s procijenjenom toplinskom snagom od gotovo pet megavata, a taj je projekt vrijedan oko osam milijuna eura.
Pozitivni su se rezultati nastavili u Vinkovcima krajem prošle godine, a ondje je na dubini od 2700 metara izmjerena rekordna temperatura od 131 stupanj Celzijev, što predstavlja izniman komercijalni potencijal za sustav grijanja i industrijsku primjenu.